Pritom je kurs eura skočio za 1,7 odsto, na 1,1720 dolara, blizu najviše vrijednosti od septembra 2021. godine. Američka valuta oslabila je i u odnosu na japanski jen, za 1 odsto, pa je cijena dolara pala na 144,65 jena.

Dolar je već duže vrijeme pod pritiskom zbog nejasne i promjenljive carinske politike predsjednika SAD-a Donalda Trampa.

Tokom izraelsko-iranskog rata dolar je nešto ojačao, jer se tradicionalno smatra sigurnim utočištem za kapital u nesigurnim vremenima. Međutim, početkom prošle sedmice, kada su te dvije zaraćene zemlje postigle dogovor o primirju, dolar je ponovo došao pod pritisak.

"/>

Posebno jer su se pojavile spekulacije da će američka centralna banka, zbog usporavanja ekonomskog rasta, smanjiti kamatne stope agresivnije nego što se ranije očekivalo. Naime, kako je u prvom kvartalu američki bruto domaći proizvod (BDP) pao za 0,5 odsto na godišnjem nivou, dio investitora očekuje tri smanjenja kamatnih stopa Feda ove godine, počevši već od jula.

Ipak, na tržištu se procjenjuje da postoji svega oko 20 odsto šansi da Fed smanji kamate već u julu, dok je znatno vjerovatnije da će to učiniti u septembru. Osim toga, mnogo su veće šanse da će do kraja godine kamate biti smanjene u dva, a ne tri navrata. Ipak, spekulacije o agresivnijem smanjenju kamata podgrijavaju pojedini zvaničnici Feda koji poručuju da povećanje carina nije značajnije uticalo na rast inflacije, te da stoga postoji prostor za snižavanje kamata.

Pored toga, Tramp konstantno ističe da kamate treba hitno smanjiti, čime vrši pritisak na predsjednika Feda Jeromea Powella, koji, s druge strane, ponavlja da Fed ne treba žuriti sa smanjenjem kamata i da je trenutno dobro pozicioniran da sačeka podatke o tome kako je povećanje carina uticalo na ekonomiju i inflaciju.