Rast američkih carina i poremećaji u globalnoj trgovini oslabili su dolar, dok je franak potvrdio ulogu najstabilnije valute u nesigurnim vremenima
Američki dolar je tokom prošle godine izgubio ulogu sigurne luke u periodima globalne nesigurnosti, dok je švajcarski franak dodatno učvrstio taj status.
Razlog leži dijelom u činjenici da su Sjedinjene Američke Države izazvale značajne ekonomske poremećaje, prije svega u globalnoj trgovini. SAD su decenijama, sve do prošle godine, bile glavni pokretač ukidanja trgovinskih barijera. Međutim, prosječna carinska stopa na uvoz u ovu zemlju porasla je sa 2,3 na čak 14 odsto, nivo koji nije zabilježen još od 1939. godine.
Kao posljedica toga došlo je i do slabljenja američke valute. Takozvani „greenback“ izgubio je vrijednost u odnosu na svih 15 globalno značajnih valuta. Najveći pad zabilježen je u odnosu na švedsku krunu (20 odsto), meksički pezo (16 odsto) i švajcarski franak (14 odsto).
Gubitak vrijednosti bio je zanemarljiv jedino u poređenju sa japanskim jenom. Dolar nije, kako se navodi, uspio da se oporavi još od aprila 2025. godine, kada su američke carinske stope naglo povećane.
Prema riječima Tomasa Stukija, glavnog investicionog direktora Kantonalne banke Sent Galena, pad vrijednosti dolara predstavlja jedan od najznačajnijih finansijskih događaja prošle godine. Posmatrano kroz trgovinski ponderisane pokazatelje, dolar je oslabio za oko sedam odsto.
Glavni ekonomista švajcarske banke J. Safra Sarasin, Karsten Junius, ocijenio je da je 2025. bila relativno mirna godina za švajcarski franak. Švajcarska narodna banka (SNB) je tokom drugog kvartala intervenisala na deviznom tržištu kupujući dolare, a Junius smatra da su te intervencije bile primjerene i ograničenog obima. Euro je u odnosu na franak izgubio oko jedan odsto vrijednosti.
