Dok geopolitičke napetosti na Bliskom istoku ponovo rastu, finansijska tržišta u Dubaiju suočavaju se s paradoksom koji ovaj grad prati već decenijama – krize koje destabilizuju region često istovremeno povećavaju trgovanje robom i kapitalom u jednom od najvažnijih globalnih trgovačkih centara.
Dubai je u posljednjih dvadesetak godina izgradio reputaciju jednog od ključnih globalnih hubova za trgovinu robom, energijom i kapitalom. Kroz Dubai Multi Commodities Centre prolazi značajan dio svjetske trgovine zlatom, dijamantima i drugim robama, dok grad služi i kao regionalno središte za trgovinu energentima i finansijskim instrumentima.
Krize često povećavaju trading
Geopolitički šokovi tradicionalno povećavaju volatilnost na tržištima, što često dovodi do većeg obima trgovanja robama poput zlata i nafte. Zlato se u periodima geopolitičke neizvjesnosti smatra sigurnim utočištem za kapital, dok svaka prijetnja snabdijevanju energijom povećava volatilnost na tržištu.
Dubai je posebno važan jer se nalazi blizu jednog od ključnih svjetskih energetskih „chokepointa“ – Hormuškog tjesnaca, kroz koji prolazi oko petine globalne trgovine naftom. Upravo zato svaki regionalni sukob povećava interes trgovaca za hedžing i trgovanje energentima.
Dubai je posljednjih godina privukao veliki broj trading kompanija, hedž fondova i investitora, posebno nakon sankcija Rusiji 2022. godine. Mnoge kompanije preselile su operacije u UAE zbog fleksibilnog regulatornog okvira, niskih poreza i razvijene logističke infrastrukture.
Takav model pretvorio je Dubai u svojevrsnu platformu za globalnu trgovinu robom i kapitalom, gdje se finansijska aktivnost često povećava upravo u periodima međunarodnih kriza.
Novi izazov za finansijski model Dubaija
Međutim, aktuelne napetosti u regionu otvaraju i novo pitanje: može li grad koji je profitirao od globalnih kriza ostati stabilno finansijsko središte ako se bezbjednosna situacija dodatno pogorša.
Ako bi sukob ozbiljnije poremetio saobraćaj kroz Hormuški tjesnac ili regionalnu logistiku, posljedice bi mogle osjetiti ključne industrije Dubaija – od trgovine robom do turizma i tržišta nekretnina.
Teo Valić, osnivač i izvršni direktor kompanije ECOBLOX, koja se bavi vještačkom inteligencijom i podatkovnom infrastrukturom u Dubaiju, ističe da su najvažniji sektori upravo oni koji se često zanemaruju – logistika i osnovne industrije.
„Logistika i proizvodnja hrane profitiraju, osiguravajuća industrija sada ima opravdanje za povećanje cijena zbog većeg rizika, a bankarski sektor može imati koristi od gubitaka na tržištu privatnog kredita, koji je prije ove krize bio jedan od ključnih izvora likvidnosti za porodične fondove i private equity grupe“, kaže Valić.
Dodaje da se profil investitora značajno promijenio nakon pandemije. Prije 2020. godine, Dubai je uglavnom služio kao destinacija za parkiranje kapitala kroz poresku optimizaciju, ali se u posljednjih šest godina slika radikalno promijenila razvojem tzv. nove ekonomije.
„Dok su se globalni mediji fokusirali na kripto industriju, Dubai je postao svjetski centar za fizički transfer zlata, dijamanata, kafe i čaja. Uz to su došli i porodični investicioni fondovi, a razvoj Dubai International Financial Centra i Abu Dhabi Global Marketa snažno je povezan s rastom tehnologije“, ističe Valić.
Napominje da državni investicioni fondovi UAE imaju značajne udjele u velikim tehnološkim kompanijama poput AMD-a, Nvidije, SpaceX-a, Tesle i platforme X (bivši Twitter), ali i u kompanijama poput Lucida, kineske Chery grupe, CATL-a, kao i u Rimac Technology grupi.
Kako se mijenja profil investitora u UAE
Valić objašnjava da je diverzifikacija ekonomije – od nafte ka tehnologiji, energetici i logistici – privukla veliki broj kompanija i investitora.
„Danas mediji često prikazuju Dubai kao centar influensera, što jeste djelimično tačno, ali se zanemaruje činjenica da, na primjer, značajan dio stručnjaka iz Formule 1 živi ili ima rezidenciju u Dubaiju“, kaže on.
Dodaje da prisustvo globalnih kompanija poput Microsofta, Googlea, Tencenta, Alibabe, Baidua, MasterCarda i LVMH-a stvara hiljade radnih mjesta i privlači dodatni kapital.
Kao primjer navodi platformu Telegram i njen ekosistem projekata koji su privukli veliki broj tehnoloških stručnjaka u UAE.
Poreska politika kao ključ privlačnosti
Jedan od glavnih razloga rasta Dubaija, prema Valiću, jeste jednostavna poreska politika. Kompanije plaćaju porez od devet odsto, dok građani plaćaju PDV od oko pet odsto, bez poreza na dohodak.
„Registracija automobila košta isto za sve – oko 300 dirhama, bez obzira na vrijednost vozila. Zato posjedovanje luksuznih automobila nije nužno pokazatelj bogatstva“, navodi on.
Iako se često fokus stavlja na influensere, Valić ističe da oni čine mali dio ekonomije.
„DP World upravlja sa više od 110 luka, DNata sa preko 150 aerodroma, dok NASDAQ OMX, koji pokreće više od 140 berzi globalno, ima snažnu vezu sa kapitalom iz UAE. Tu se zapravo nalazi kontrola kapitala“, naglašava.
Investicione strategije i budućnost
Govoreći o ulaganjima, Valić ističe da je važno razlikovati dugoročni, srednjoročni i kratkoročni kapital.
„Dugoročno ulaganje u indekse poput S&P 500, Fortune 100 i azijske indekse pokazalo se kao dobar potez. Isto važi i za investicije u nekretnine i tehnološke dionice, uprkos ciklusima rasta i pada“, kaže.
Kao primjer navodi Nvidiju, koja je u kratkom periodu prošla kroz velike oscilacije, ali je investitorima donijela višestruke prinose.
Na kraju, Valić zaključuje da je ključ uspjeha Dubaija u regulaciji i prilagodljivosti.
„Dubai, Singapur i Hong Kong uvijek su ulagali u tradicionalne industrije, ali su istovremeno stvarali prostor za nove. Kada neka industrija postane mainstream, sistem zadržava kapital unutar ekonomije“, ističe.
Geopolitičke krize, zaključuju analitičari, ne povećavaju samo volatilnost na tržištima energije i zlata, već otvaraju prostor za rast trgovine robom, logističkih usluga i finansijskih derivata.
Kako raste neizvjesnost u globalnim lancima snabdijevanja, Dubai se sve više pozicionira kao ključni regionalni centar za upravljanje rizicima i preusmjeravanje globalne trgovine između Azije, Afrike i Evrope.
(Izvor: FInancijeh.hr)
