Svijet se već dedolarizovao zahvaljujući rastućim tenzijama između Istoka i Zapada i američkoj odluci da 2022. godine dolar pretvori u oružje zaplijenivši rezerve ruske centralne banke.
Trump je otišao korak dalje, a jedan od ishoda rata u Iranu biće ubrzanje dedolarizacije, snažniji podsticaj razvoju obnovljivih izvora energije i smanjenje udjela dolara u deviznim rezervama. To je savršena priča za petrodolarski sistem, kažu analitičari Deutsche Bank u izvještaju objavljenom 24. marta.
Energetska kriza koja se razvija neće biti tako loša kao ona s kojom se Evropa suočila 2022. godine, kažu stručnjaci, dijelom zahvaljujući rezervama zelene energije koje su izgrađene u posljednje četiri godine.
Zatvaranje Hormuškog moreuza
Španija je 25. marta prvi put snabdijevala cijelu zemlju električnom energijom koristeći isključivo obnovljive izvore energije – istorijska prekretnica.
Zatvaranje Hormuškog moreuza pokazalo je svima koliko su ranjivi na uvoz energije, prema novom izvještaju kompanije Amber. Oko tri četvrtine svjetskog uvoza fosilnih goriva za napajanje svojih ekonomija troši najmanje 3% BDP-a zahvaljujući padu cijena solarne energije i istovremenoj revoluciji baterija. Sve što sada nedostaje je razvoj baterija na nivou mreže koje mogu trajati osam sati kako bi zelena revolucija bila potpuna. Istovremeno, prelazak na električna vozila je u punom zamahu, što će na kraju smanjiti i potražnju za naftom. Kako se ovaj proces odvija i potražnja za naftom i gasom opada, to će dodatno potkopati potrebu za dolarima.
„Svijet koji postaje samodovoljniji u odbrani i energetici bio bi i svijet koji ima manje rezervi američkih dolara. Ne treba potcijeniti ogromnu stratešku važnost Bliskog istoka za ulogu dolara kao svjetske rezervne valute. Trenutni sukob mogao bi biti savršena oluja za petrodolar“, navodi Deutsche Bank u novom izvještaju u kojem je iranski rat nazvala „savršenom olujom“ za petrodolar.
Zalivska regija izvozi naftu i za to dobija plaćanje u dolarima. Zatim te dolare reinvestira u američke vrijednosne papire i time predstavlja ključni pokretač i američke ekonomije i, šire gledano, ostatka svijeta. Analitičar Deutsche Banka upozorava da, ako se sada testiraju te veze blokiranjem tokova unutar tog sistema, to može imati „značajne nizvodne efekte na korišćenje dolara u globalnoj trgovini i štednji, kao i na njegovu ulogu svjetske rezervne valute“.
Uništenje brenda Vision
Odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da krene u rat s Iranom i destabilizuje cijeli region izazvala je nezadovoljstvo ostalih zemalja Zaliva. Zahvaljujući trgovini u dolarima i nafti, gradili su sliku stabilnosti i prosperiteta kroz svoje ekonomske programe „Vision“, s ciljem smanjenja zavisnosti od ugljovodonika. Amerika je trebalo da bude njihov ključni saveznik u tom procesu, ali je Trump pokrenuo veliki rat u njihovom dvorištu i narušio brend Vision na kojem su godinama radili.
Jedna od posljedica iranskog poteza biće da će sve zemlje u regionu težiti većoj samodovoljnosti u odbrani i energetici, što će dodatno smanjiti globalnu potražnju za dolarskim rezervama.
Izvještaj dalje analizira pukotine u postojećem sistemu koje sada izlaze na površinu.
Postojeće pukotine: pritisak na sistem postojao je i prije trenutnog sukoba, odražavajući strukturne promjene u globalnoj trgovini energijom i regionalnoj politici.
„Temelji petrodolarskog režima bili su pod pritiskom i prije ovog sukoba. Već su postojali znaci nestabilnosti dugogodišnjeg aranžmana prema kojem se nafta iz zemalja GCC-a obračunava u dolarima u zamjenu za sigurnost: većina bliskoistočne nafte danas se prodaje Aziji, a ne SAD-u; nafta pod sankcijama već se trguje van dolarskog sistema; Saudijska Arabija lokalizuje odbranu i eksperimentiše s platnim sistemima koji nijesu vezani za dolar, zajedno s drugim centralnim bankama globalnog juga.“
Rizici uzrokovani sukobima: nedavne geopolitičke tenzije otkrile su dodatne ranjivosti, posebno u vezi sa sigurnosnim garancijama i finansijskim tokovima.
„Trenutni sukob možda je dodatno otvorio pukotine, dovodeći u pitanje američki sigurnosni kišobran za infrastrukturu Zaliva, pomorsku sigurnost globalne trgovine naftom i podstičući moguće smanjenje dolarskih rezervi u Zalivu. U tom kontekstu treba pažljivo pratiti izvještaje da bi prolaz kroz Hormuški moreuz mogao biti omogućen u zamjenu za plaćanja naftom u juanima. Sukob bi mogao ubrzati slabljenje petrodolara i pojavu petrojuana.“
Nove alternative plaćanja: nova finansijska infrastruktura ubrzava razvoj sistema plaćanja koji nijesu vezani za dolar.
„mBridge i digitalne valute su u prvom planu. Dani kada su jedine dostupne platne mreže bile vezane za dolar su prošli. Digitalna plaćanja i kineski CIPS postaju sve veća konkurencija.“
Promjena tokova trgovine naftom: strukturne promjene u potražnji već su izmijenile globalnu energetsku ravnotežu.
„SAD više nije najveći kupac nafte s Bliskog istoka. Nakon škriljačke revolucije, Saudijska Arabija prodaje više od četiri puta više nafte Kini nego SAD-u. Čak 85% sirove nafte iz tog regiona ide u Aziju, što dodatno destabilizuje sistem i podstiče inicijative da se trgovina vodi u juanima.“
Napori za lokalizaciju odbrane: Saudijska Arabija želi smanjiti zavisnost od uvoza oružja.
„U okviru Vizije 2030, cilj je da se domaći udio u vojnoj potrošnji poveća na 50%.“
Inicijative za digitalne valute: saradnja centralnih banaka razvija alternativne sisteme plaćanja.
„Saudijska Arabija se pridružila projektu mBridge i uspostavila valutne swap linije s Kinom. Ovaj projekat koristi blockchain za plaćanja u digitalnim valutama centralnih banaka i ne zavisi od dolara ili SWIFT-a.“
Sankcije i trgovina van dolara: već sada značajan dio trgovine naftom odvija se mimo dolara.
„Ruska i iranska nafta sve češće se prodaje u rubljama, juanima i rupijama, uz korišćenje alternativnih platnih sistema.“
Ubrzana tranzicija ka zelenoj energiji: kriza dodatno ubrzava napuštanje fosilnih goriva.
Smanjenje katarskog LNG kapaciteta i sankcije ruskom gasu ostavljaju SAD kao dominantnog igrača, što povećava geopolitički rizik za druge zemlje. Zelena tranzicija se već ubrzavala, ali će je rat dodatno podstaći. Prema izvještaju EMBER-a, čisti izvori energije mogli bi zamijeniti oko 70% uvoza fosilnih goriva.
Tehnologije koje omogućavaju masovnu elektrifikaciju mogle bi značajno smanjiti zavisnost zemalja od uvoza fosilnih goriva, navodi Deutsche Bank. Analitičari procjenjuju da bi više od tri četvrtine globalne ekonomske aktivnosti moglo biti elektrificirano uz postojeće tehnologije, pri čemu će elektrifikacija transporta igrati ključnu ulogu.
