Veliki investicioni projekti u Crnoj Gori nijesu prijetnja prostoru i turizmu, već ključni pokretač razvoja države, produženja turističke sezone i pozicioniranja Crne Gore na mapi luksuznih destinacija, saglasili su se učesnici panela „Crnogorsko primorje kroz oči najvećih investitora – vizija, strategija i šta slijedi dalje“.
Predstavnici Porto Montenegra, Portonovog, Luštice Bay i bankarskog sektora poručili su da su upravo veliki međunarodni projekti transformisali crnogorsku obalu, doveli globalne hotelske brendove i otvorili prostor za razvoj visokovrijednog turizma, upozoravajući istovremeno da je za nastavak investicija neophodno stabilno i predvidivo poslovno okruženje, ali i jasna strategija upravljanja prostorom.
Jedna od centralnih tema panela bilo je i ponovno otvaranje Svetog Stefana, koje su panelisti ocijenili kao važnu i pozitivnu vijest za crnogorski turizam. Predsjednik Upravnog odbora Universal Capital Banke Miloš Pavlović kazao je da je posljednjih godina više vremena proveo pokušavajući da pronađe rješenje za ponovno stavljanje Svetog Stefana u funkciju nego baveći se bankarstvom, ističući da sada, prvi put nakon dugo vremena, postoji otvorena komunikacija između investitora, države, lokalne zajednice i svih uključenih strana.
“Zato sam danas veoma srećan što smo konačno uspjeli da postignemo dogovor sa Vladom i svim uključenim stranama”, kazao je Pavlović u komentarišući odluku kompanije Aman o ponovnosm otvaranju Svetog Stefana.
Kako je dodao, ovog puta postoji ključni element koji nam je ranije nedostajao – veoma dobru, otvorenu i direktnu komunikaciju sa svim akterima: zakupcima, Vladom, Opštinom, Javnim preduzećem za upravljanje morskim dobrom, ali i lokalnom zajednicom.
“Konačno, svi dijelimo isti način razmišljanja – da tražimo načine kako nešto može da se uradi, umjesto razloga zbog kojih to ne može. Druga stvar je da Crna Gora i sada dosta zrelija zahvaljujući velikim projektima kao pto su Porto Novi, Luštica, Porto montenegro i ljudi sad bolej razumiju koliko su ti veliki projekti važni državi. Smatram da je pravo vrijeme da se Sveti Stefan ponovo otvori i da se započne posao“, kazao je Pavlović.
Pavlović je poručio je da veliki turistički projekti na crnogorskoj obali nijesu međusobna konkurencija, već investicije koje zajedno grade reputaciju Crne Gore kao luksuzne destinacije i privlače nove međunarodne brendove i kapital.
Govoreći o razvoju premium turizma u Crnoj Gori, Pavlović je podsjetio da je prije deset godina situacija na tržištu bila znatno drugačija, posebno kada je riječ o finansiranju velikih investicija poput Porto Montenegra.
„Sjećam se kako je izgledao početak razvoja Porto Montenegra i kakav su pristup finansiranju tada imali na lokalnom tržištu. Danas je situacija mnogo bolja“, rekao je Pavlović.
Prema njegovim riječima, luksuzni turizam danas funkcioniše kroz snagu globalnih brendova, pri čemu dolazak jednog renomiranog hotelskog ili rezidencijalnog brenda često otvara vrata novim investicijama i drugim međunarodnim kompanijama.
„Ljudi danas biraju destinacije kroz brendove, a brendovi privlače druge brendove. Nije slučajno što Crna Gora danas ima luksuzne brendove poput One&Only“, naveo je on.
Pavlović je ocijenio da su upravo veliki međunarodni projekti značajno doprinijeli transformaciji crnogorske obale i pozicioniranju države na mapi luksuznog turizma.
„Ne znam nijedan veliki projekat ovog obima koji je na bilo koji način naštetio Crnoj Gori“, kazao je Pavlović, dodajući da su mnogo više problema proizveli neplanska i nekontrolisana manja gradnja.
Kako je naveo, problemi urbanizacije u Budvi nijesu posljedica velikih investicija poput Porto Montenegra ili Luštice Bay, već velikog broja manjih objekata i odsustva jasnog prostornog planiranja.
On smatra da Crna Gora, kao mala destinacija sa ograničenom obalom i malim brojem plaža, mora biti usmjerena na turizam više vrijednosti.
„Ako imate ograničen broj gostiju koje možete primiti, onda ti gosti moraju trošiti više kako bi turizam imao ozbiljan doprinos ekonomiji države. Zato je potrebno razvijati kvalitetne usluge i visokovrijedni turizam“, rekao je Pavlović.
Dodao je i da je važno da država razvija dugoročnu strategiju razvoja prostora i turizma, kako bi investitori imali stabilno i predvidivo okruženje za nova ulaganja.
Član odbora Orascom Development-a Amine Omar Tazi-Riffi poručio je da je razvoj Luštica Bay-a dugoročan i izuzetno ambiciozan projekat koji zahtijeva strpljenje, jasnu viziju i kontinuirano ulaganje u sadržaje koji destinaciju čine atraktivnom tokom cijele godine.
Govoreći o razvoju Luštice Bay, Tazi-Riffi je kazao da je riječ o projektu koji se u okviru grupacije smatra jednim od prioritetnih, ali i projektu koji, kako je naveo, pokreću i strast i vizija.
„Važni su planovi i master planovi, ali razvoj ovako velikog projekta nikada nije linearan proces“, rekao je on.
Prema njegovim riječima, ključ uspjeha ovakvih destinacija leži u dugoročnom pristupu i tzv. „strpljivom kapitalu“. Podsjetio je da je prije dolaska u Orascom Development radio u McKinsey & Company, gdje je savjetovao vlade širom svijeta o strategijama razvoja turizma.
„Za ovakve projekte potrebno je razmišljati unaprijed godinama, pa i decenijama. Upravo zato je strpljiv kapital izuzetno važan“, naveo je Tazi-Riffi.
On je istakao da razvoj destinacije ne podrazumijeva samo izgradnju nekretnina i infrastrukture, već stvaranje kompletnog ekosistema i iskustva za goste i rezidente.
„Nije riječ samo o kvadratima koje gradite i prodajete. Jednako su važni usluge, sadržaji i iskustvo koje želite da ponudite ljudima koji ovdje žive ili borave“, rekao je on.
Posebno je ukazao na problem sezonalnosti, za koji smatra da predstavlja jedan od najvećih izazova modernih turističkih destinacija.
Kako je objasnio, sezonalnost utiče na avio-povezanost, poslovanje čitavog turističkog ekosistema i ekonomsku održivost destinacije, jer je tokom cijele godine potrebno održavati nivo usluge koji očekuju gosti i rezidenti.
„Moramo pronaći načine da destinaciju učinimo privlačnom tokom mnogo dužeg perioda, a ne samo tokom vrhunca ljetnje sezone“, poručio je Tazi-Riffi.
Izvršni direktor Porto Montenegra David Margason saopštio je da ova marina i nautička destinacija ulazi u novu fazu razvoja, kroz širenje kapaciteta, jačanje brodogradilišta i transformaciju Tivta u jednu od ključnih baza za superjahte na Mediteranu.
Govoreći o razvoju projekta, Margason je istakao da Porto Montenegro nije nastao kao klasični greenfield projekat, već transformacijom nekadašnjeg brodogradilišta i vojne infrastrukture u savremenu marinu i luksuznu destinaciju.
„Preuzeli smo postojeću infrastrukturu i praktično stvorili novu priču, novi brend i potpuno novu destinaciju“, rekao je Margason.
Prema njegovim riječima, ključ uspjeha ovakvih mixed-use projekata nije samo izgradnja nekretnina, već stvaranje razloga zbog kojih će ljudi željeti da žive, borave i vraćaju se na destinaciju.
„Nekretnine su rezultat privlačnosti same destinacije. Ljudi dolaze zbog iskustva, sadržaja i načina života koji im nudite“, naveo je on.
Posebno je istakao da je pomorska industrija ostala važan dio identiteta Porto Montenegra, naglašavajući da marina danas predstavlja jednu od vodećih svjetskih baza za superjahte.
Marina trenutno raspolaže sa 480 vezova, a prema riječima Margasona, popunjenost kapaciteta za jahte ispod 35 metara već tri godine prelazi 100 odsto, zahvaljujući rotaciji plovila tokom godine.
„To je jasan signal da postoji potreba za daljim širenjem“, rekao je on.
Kompanija je prošle godine dodala 30 novih vezova, a sada planira novu fazu razvoja koja podrazumijeva dodatnih 100 vezova za jahte do 40 metara dužine. Početak realizacije očekuje se tokom 2027. godine.
Margason je posebno govorio o značaju brodogradilišta i servisne infrastrukture za razvoj marine, navodeći da ozbiljna home port destinacija za velike jahte ne može postojati bez kvalitetnog remonta i održavanja plovila.
„Jahte svake godine prolaze kroz servis i remont. Ako nemate vrhunsku uslugu na destinaciji, ne možete biti kredibilna matična luka za velike jahte“, kazao je on.
Brodogradilište je, kako je naveo, ponovo otvoreno prije oko 18 mjeseci, nakon zahtjevne rekonstrukcije, a već sada ostvaruje promet veći od 20 miliona eura i posluje profitabilno.
Plan kompanije je da u narednom periodu promet brodogradilišta premaši 150 miliona eura godišnje, uz više od 100 projekata remonta jahti tokom godine.
Kao primjer ekonomskog efekta naveo je remont jahte duge 75 metara, čija je posada odmah nakon ugovaranja servisa rezervisala više od 35 apartmana u destinaciji za period od oktobra do juna.
„To pokazuje koliko ovakvi projekti utiču na ekonomiju destinacije i produženje turističke sezone“, rekao je Margason.
On je ocijenio i da je odnos prema nautičkom turizmu u Crnoj Gori značajno unaprijeđen posljednjih godina.
„Nekada je postojao gotovo neprijateljski odnos prema jahtama koje dolaze u Crnu Goru. Danas je situacija mnogo bolja i ljudima je znatno lakše da dođu i borave ovdje“, naveo je Margason.
Ipak, smatra da Crna Gora mora razviti snažniju strategiju kako bi nautičare podstakla da duže ostaju i istražuju cijelu obalu.
„Crnogorska obala je kratka, ali upravo zato moramo razvijati sadržaje i iskustva koja će goste motivisati da ovdje provode više vremena“, zaključio je Margason.
Izvršni direktor za komercijalne poslove Portonovog Stevan Milić poručio je da su stabilnost investicionog ambijenta, održivo planiranje prostora i razvoj luksuznih brendova ključni preduslovi za nastavak velikih turističkih investicija u Crnoj Gori.
Govoreći o razvoju Portonovog, Milić je podsjetio da je riječ o investiciji iz Azerbejdžana koja je u trenutku dolaska predstavljala najveće ulaganje te države van njenih granica, kroz sve industrije.
„Prva faza projekta vrijedila je 850 miliona eura, a trenutno smo približno na polovini realizacije kompletnog razvoja destinacije“, rekao je Milić.
Posebno je istakao značaj dolaska luksuznog hotelskog brenda One&Only Resorts, ocjenjujući da je upravo taj projekat promijenio način na koji međunarodno tržište danas posmatra Crnu Goru.
„Dolazak takvog brenda omogućio je da se Crna Gora vidi iz potpuno drugačije perspektive. To ranije nijesmo imali“, naveo je on.
Prema njegovim riječima, hotel je prošle godine, u petoj godini poslovanja, ostvario prihod od 41 milion eura, bruto operativni profit od 16,7 miliona eura i EBITDA-u od 9,7 miliona eura.
Tokom ljetnje sezone, cijeli kompleks zapošljava oko 850 ljudi, pri čemu više od polovine zaposlenih dolazi iz Crne Gore, dok značajan dio radnika stiže iz regiona – Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
Milić smatra da su upravo veliki međunarodni projekti doprinijeli transformaciji crnogorske obale i pozicioniranju države na mapi luksuznog turizma.
„Ako pogledate kako je Kumbor izgledao prije dvadeset godina, a kako izgleda danas, efekti ovakvih investicija su vidljivi golim okom“, rekao je on.
Govoreći o mogućem nastavku razvoja i drugoj fazi projekta, Milić je naglasio da investitori danas mnogo pažljivije analiziraju ukupno poslovno i plansko okruženje u državi.
„Za nastavak investicija potrebni su stabilno, predvidivo i održivo okruženje. Ne posmatramo samo zemljište na kojem gradimo, već kompletan razvoj prostora oko nas“, kazao je on.
Posebno je upozorio na problem prekomjerne gradnje u Boki Kotorskoj, navodeći da se region ponovo suočava sa intenzivnom urbanizacijom.
„Moramo biti svjesni prostora koji imamo i načina na koji ga razvijamo. Potrebna je jasna strategija razvoja koju će svi poštovati“, rekao je Milić.
On je ocijenio i da veliki turistički projekti na crnogorskoj obali nijesu međusobna konkurencija, već investicije koje zajedno doprinose jačanju imidža države kao luksuzne destinacije.
„Ovi projekti se međusobno nadopunjuju i pomažu jedni drugima u daljem razvoju“, zaključio je Milić.
Panelisti su na kraju pozvali velike investitore da dođu i investiraju u Crnu Goru ali su ostali saglasni da se legislative i zakoni države moraju poštovati.
