Uprkos sve većim izazovima u sajber prostoru i porastu sofisticiranih napada, bankarski sektor u Crnoj Gori ostaje siguran – do sada nije zabilježen nijedan slučaj probijanja zaštite banaka ili kompromitacije sistema. Banke ulažu značajna sredstva u napredne sigurnosne tehnologije i sarađuju sa licenciranim međunarodnim firmama, uz strogu regulaciju od strane nadležnih institucija. Ipak, kako ističe generalni sekretar Udruženja banaka Crne Gore Bratislav Pejaković za portal Bankar, najslabija karika i dalje ostaje korisnik, jer često iz nepažnje ili neinformisanosti otkriva lične podatke i pristupa sumnjivim linkovima, čime nesvjesno omogućava prevarantima pristup svom novcu. Zbog toga je kako ističe edukacija građana ključna u borbi protiv online prevara.
Bezbjednosne prijetnje su prisutne, posebno razvojem vještačke inteligencije. Svaka banka ima sopstveni pristup sajber bezbjednosti, usklađen sa međunarodnim standardima i domaćom regulativom, kaže Pejaković. Podsjeća i da prije neku godinu kada smo imali sajber napade, između ostalih na državne servere, nijedan sistem u bankarskom sektoru nije pogođen.
„Svaka banka ima sopstveni pristup sajber bezbjednosti, usklađen sa međunarodnim standardima i domaćom regulativom. Pored sopstvenih kadrova na zaštiti banke, imamo kvalitetne, licencirane međunarodne firme koje su specijalizovane u ovim poslovima, gdje je i uloga Regulatora u poštovanju standarda struke vrlo prisutna“, navodi Pejaković.
Danas su glavna meta napada aplikacije, jer se cjelokupno poslovanje i komunikacija se sve više vrti oko njih. Prema istraživanjima, čak 86% sajber napada dešava se na aplikativnom nivou.
“Iz toga razloga, zaštita aplikacija, a time i poslovanja danas, zahtijeva integrisana sigurnosna rješenja kako bi se zaštitile kritične aplikacije i omogućilo sigurno poslovanje te zaštitu korisnika“, ističe Pejaković.
Banke, kako kaže, implementiraju rješenja koja omogućavaju zaštitu bilo koje vrste infrastrukture, bilo da se radi o tradicionalnim data centrima ili cloud okruženju.
“Ono što je zajedničko za sve banke u Crnoj Gori, jeste da banke imaju kvalitetnu zaštitu, testirano od strane regulatora, potom da u UBCG nemamo informaciju da je probijen sigurnosni protokol bilo koje banke, niti da je došlo do kompromitacije bilo sistema, ili konkretnog klijenta probijanjem zaštite same banke“, ističe Pejaković.
Bankarski sistemi sigurni, klijenti “slaba karika”
Banke u Crnoj Gori koriste napredna anti-fraud rješenja kao što su WebSafe i MobileSafe, koja štite korisnike bez obzira na uređaj sa kojeg pristupaju bankarskim uslugama.
“U vrijeme rastućeg tržišta mobilnih i IoT uređaja, sve je veći izazov osigurati adekvatnu zaštitu. Potreban je pametan i prilagodljiv sistem koji „vidi“ sve što se događa na mreži kako bi donio ispravne odluke i maksimalno zaštitio sve uređaje – od mrežne i serverske infrastrukture do krajnjeg mobilnog klijenta. Tu je i nova generacija servera za naprednu kontrolu pristupa kojom se odgovara na izazove i sigurnost pristupa mreži“, objašnjava Pejaković.
Iako su sistemi banaka sigurni, ljudski faktor ostaje ključna tačka ranjivosti. Pejaković napominje da građani moraju znati da banke nikada ne šalju e-poruke s linkovima ka internet bankarstvu, ne traže potvrdu podataka, niti informacije o PIN-u, lozinkama ili jednokratnim kodovima ili za potvrdu nedavno obavljene transakcije. Zato iz Udruženja banaka poručuju da klijetima da ne odgovaraju na ovakve poruke.
„Odgovaranjem na ovakve poruke omogućavate hakeru da preuzme vaše kredencijale, odnosno sredstva za identifikaciju i autentifikaciju i time da neovlašćeno preuzmu sredstva sa vašeg računa upotrebom kredencijala preuzetih kroz prevarnu radnju fishing, ili malvera, gdje prevaranti korišćenjem vaših ličnih podataka, PIN-a, lozinke, onemogućavaju softwer da instrukciju prepozna kao prevarnu“, upozorava Pejaković i poručuje da građani sve sumnjive poruke proslijede svojoj banci, a zatim je i obrišu.
Govoreći o finansijskoj pismenost građana kada su u pitanju online trgovina i e-bankarstvo, Pejaković ističe da je ona i dalje na nezadovoljavajućem nivou i poručuje da Udruženja banaka konstatno ulaže napore da kroz saoštenja, kampanje i praktične savjete kako bi edukovali građane o potencijalnim opasnosima.
„Savjetuje se da korisnici budu posebno oprezni kada su u pitanju fišing prevare, koje često dolaze putem i-meila ili SMS poruka i izgledaju kao legitimna komunikacija od banke. Preporučuje se da nikada ne klikću na sumnjive linkove i da ne unose svoje poverljive podatke na nepoznatim ili nepouzdanim veb-sajtovima“, poručuje Pejaković.
Korisnici mogu zaštititi svoje podatke redovnim ažuriranjem uređaja, korišćenjem jakih lozinki i preuzimanjem aplikacija isključivo sa zvaničnih prodavnica. Takođe, važno je da odmah obavijeste banku u slučaju sumnjivih aktivnosti kako bi se spriječila zloupotreba.
U slučaju nestanka novca – reagovati odmah
U slučaju nestanka novca sa računa, iz Udruženja banaka klijetima savjetuju da to odmah prijave jer je brza reakcija ključna, kako bi se zaštitili podaci i sprečilo neovlašćeno korišćenje kartice. Kao najčešći način online prevara, navode takozvano „pecanje“ (fišing), čiji je glavni cilj dobijanje informacija kao što su imena, lozinke, adrese, brojevi računa, bankovni pinovi i drugi podaci.
„Link u poruci vodi na lažnu stranicu banke, gdje se od korisnika zahtijeva unos ličnih podataka, uključujući identifikaciju i kontakt informacije, kako bi navodno ponovo aktivirali svoj račun“, objašanjava Pejaković i navodi da je druga veoma česta važna prevara – ransomver , kada tokom sajver napada može doći do zaključavanja važnih podataka firme, zbog čega postaju nedostupni vlasniku, sve dok ne plati otkupninu.
Tu su i trojanaci, odnosno zlonamjerni softver koji se na prvi pogled čini pouzdanim i legitimnim, ipak softver omogućava pristup privatnim podacima na računaru ili mobilnom telefonu.
„Veliki udio napada na finansijske institucije dolazi upravo od Kriptik trojanskog malvera. Kada se jednom instalira, trojanac može prikriveno obavljati razne maliciozne aktivnosti, uključujući krađu lozinki, bankovnih podataka, osobnih informacija i drugih osjetljivih podataka, bez znanja vlasnika uređaja“, upozorava Pejaković.
Ovaj opasan trojanac napada bankovne sisteme i korisničke račune, omogućavajući krađu novca i podataka.
„Zato banke stalno ulažu u bezbjednost i edukaciju korisnika kako bi se zaštitili od ovakvih prijetnji“, zaključuje Pejaković.
(Izvor: Bankar)
