Nedavni izvještaj objavljen na Twitter profilu „World of Statistics“, pozivajući se na podatke Yahoo Finance-a, donosi listu najbirokratskijih zemalja svijeta. Crna Gora se našla na  nimalo pohvalnom prvom mjestu, na samom vrhu liste, ispred velikih administrativnih sistema poput Ruske Federacije, Egipta i Kazahstana… Od zemalja Zapadnog Balkana, na listi od 15 zemalja se našlo i Kosovo.

Zanimljivo je primijetiti da se na listi nalaze zemlje sa različitim političkim sistemima, ekonomskim razvojem i geografskim položajem. Pored Crne Gore tu su i druge evropske zemlje poput Belgije, Danske, Norveške i Luksemburga, što sugeriše da birokratija nije isključivo problem zemalja u razvoju ili određenih regiona.

Podatak o Crnoj Gori na čelu nimalo pohvalne liste ipak povlači i nezeaobilaza pitanja o tome kako visoka birokratizacija utiče na građane i privredu, jer ovakvo rangiranje ukazuje na složenost administrativnih procedura i potencijalno prekomjernu regulaciju u Crnoj Gori. Visok nivo birokratije može imati značajan uticaj na svakodnevni život građana, poslovno okruženje i efikasnost državne uprave.

Crna Gora, iako mala zemlja, već dugo se suočava sa izazovima prekomjerne administracije. Postupci registracije preduzeća, dobijanja dozvola, prijave boravka ili pristupa javnim uslugama često su spori i komplikovani. Investitori, kako domaći tako i strani, često se susreću s dugotrajnim administrativnim procedurama koje mogu odložiti realizaciju projekata za mjesece, pa čak i godine.

Prema podacima Svjetske banke, Crna Gora zauzima 50. mjesto u svijetu po lakoći poslovanja, ali u kategorijama poput dobijanja građevinskih dozvola i sprovođenja ugovora, nalazi se na znatno lošijim pozicijama. Ovi problemi se često povezuju s kompleksnim regulatornim okvirom, ali i nedostatkom digitalizacije administrativnih procesa.

Dodatno, činjenica da Vlada Crne Gore ima 32 člana, sedam potpredsjednika, 25 ministarstava i 26. ministra bez portfelja, sigurno ne doprinosi popravljanju rejtinga Crne Gore, kada je riječ o nivou birokratije i sličnim listama.

Da li uvijek idu negativne konotacije uz birokratiju

Ipak, treba napomenuti da, iako visok nivo birokratije često ima negativne konotacije, neke od zemalja na listi, poput skandinavskih država, poznate su po visokom životnom standardu i efikasnim javnim uslugama. Ovo sugeriše da sam obim birokratije nije nužno pokazatelj ukupnog kvaliteta upravljanja ili životnog standarda u zemlji.

U Crnoj Gori, međutim, brikratija definitivno ima negativne konotacije, pa je i Evropska komisija u svom izvještaju za 2024. godinu ukazala na nekoliko izazova vezanih za birokratiju u Crnoj Gori. Ističe se potreba za jačanjem koordinacione uloge Ministarstva za evropske poslove i dodavanje dodatnih resursa i ekspertize; naglašava se da je potrebno uložiti više napora u poboljšanje okvira za upravljanje javnim investicijama, a EK je tada preporučila usvajanje i implementaciju izmjena Zakona o pristupu informacijama, u skladu sa principima dobre javne uprave, preporučili su i izmjenu i implementaciju Zakona o državnim službenicima i namještenicima, kao i Zakona o lokalnoj samoupravi, kako bi se osiguralo da zapošljavanje prati principe zasluga, kompetencija i transparentnosti…

Da li je rješenje u digitalizaciji?

Crna Gora je posljednjih godina preduzela određene korake ka modernizaciji administracije, ali još uvijek zaostaje za zemljama Evropske unije kada je riječ o digitalizaciji usluga. Digitalna transformacija javne uprave mogla bi značajno smanjiti birokratske prepreke i olakšati život građanima i privredi. Vlada je u posljednjih nekoliko godina pokrenula nekoliko inicijativa za pojednostavljenje procedura, poput e-uprave i digitalnih registara, ali su potrebna dodatna ulaganja i reformski zahvati kako bi se ostvario značajniji napredak.