Globalni trend rasta poreskih stopa podstakao je Crnu Goru da se pozicionira kao fiskalno konkurentna destinacija. Najniži porez na dobit u regionu i rasterećenje zarada daju joj jasnu prednost, ali, kako za naš portal ističe mr Biljana Obradović, poreski ekspert sa višegodišnjim iskustvom u domaćoj i međunarodnoj poreskoj politici, niske stope nijesu dovoljne same po sebi i naredni koraci moraju biti usmjereni ka predvidivosti, ciljanom podsticanju sektora visoke dodate vrijednosti i ubrzanoj digitalizaciji poreskih procesa.

U protekle dvije decenije, globalni trend, u zemljama OECD-a, je bio obilježen stalnim snižavanjem stopa poreza  na dobit, od prosječnih 28%  u 2000.godini na prosječnih 21,1% 2024.godine.  Međutim, od 2022.godine se bilježi zaokret, sve veći broj zemalja uvodi povećanja, često u rasponu od 2 do 3 procenta. Primjeri uključuju Češku (sa 19% na 21%), Slovačku (sa 21% na 24%), Litvaniju (sa 15% na 16%) i Sloveniju (sa 19% na 22%). Ovaj trend odražava potrebu država da povećaju prihode zbog rasta troškova (odbrana, energetska tranzicija, socijalni rashodi).

“U poređenju sa ovim kretanjima, Crna Gora ostaje među najkonkurentnijim državama regiona. Progresivne stope poreza na dobit pravnih lica, od 9%, 12% i 15%,  značajno su niže od Slovenije (22%) i Hrvatske (18%), a u ravni sa Srbijom (15%). Iako Bosna i Hercegovina  (10%) i Sjeverna Makedonija (10%) imaju još niže nominalne stope, imaju I  ograničeniji sistem poreskih olakšica i slabije administrativne kapacitete, što umanjuje njihovu konkurentnost. Kod PDV-a, stopa od 21% svrstava Crnu Goru u evropski prosjek (EU prosjek je 21,3%). To je niže od Hrvatske (25%) i Slovenije (22%), više od Srbije (20%), BiH (17%) i Sjeverne Makedonije (18%). Zaključak je da kombinacija niskih stopa poreza na dobit pravnih lica i PDV-a, u ravni EU prosjeka, daje Crnoj Gori atraktivnu fiskalnu poziciju”, navodi Obradović za Bankar.

Tabela 1. Porezi u regionu (2023/24)

Izvor: OECD.org

Na pitanje koliko je crnogorski poreski okvir predvidiv i stabilan za strane investitore, Obradović ističe da investitori cijene stabilnost jednako koliko i niske stope te da OECD istraživanja pokazuju da države sa rijetkim izmjenama poreskih zakona i jasnim „roadmapom“ reformi privlače do 25% više greenfield ulaganja od onih koje mijenjaju sistem svake  1–2 godine.

“Crna Gora je uvođenjem progresivnih stopa poreza na dobit pravnih lica pokazala spremnost na usklađivanje sa globalnim trendovima. Međutim, česte parcijalne izmjene zakona (prosječno svake 2–3 godine) smanjuju percepciju stabilnosti. Za poređenje, Mađarska (stopa poreza na dobit pravnih lica od 9%),  godinama gradi reputaciju stabilnog i jednostavnog sistema, dok Poljska uvodi srednjoročne strategije poreskih reformi sa jasnim rasporedom implementacije. Crna Gora nudi konkurentan okvir, ali mora unaprijediti komunikaciju i dosljednost poreske politike. Preporuka je  uspostavljanje trogodišnjeg do petogodišnjeg plana poreskih reformi, koji bi, uz fiskalne projekcije, bio javno objavljen i dostupan , čime bi se značajno smanjila regulatorna neizvjesnost”, navodi naša sagovornica.

Kada su u pitanju poreske olakšice, Obradović naglašava da globalni trend ide ka ciljanom podsticanju sektora sa visokom dodatnom vrijednošću. OECD izvještaji potvrđuju da većina država koristi R&D kredite, zelene poreske olakšice i ubrzanu amortizaciju kao primarne elemente. Portugal, Francuska i Poljska spadaju među zemlje najspremnije zemlje EU po R&D podsticajima, dok se u nordijskim zemljama najviše koriste olakšice za zelene tehnologije.

Crna Gora je Zakonom o porezu na dobit pravnih lica, od 2024.godine uvela sledeće olakšice:

Digitalizacija

Digitalizacija je ključni trend poreske administracije u svijetu. OECD procjenjuje da prelazak na e-fakturu i digitalne prijave može smanjiti administrativne troškove privrede i do 30% u periodu od pet godina, uz istovremeno smanjenje sive ekonomije za 1–2% BDP-a. Naša sagovornica naglašava da je Crna Gora već implementirala, obaveznu fiskalizaciju, dok je menadžment Poreske uprave najavio od 2026.godine potpunu digitalizaciju svih procesa Poreske uprave.

“Srbija je već 2022. uvela obavezno e-fakturisanje za sve B2B transakcije, dok Hrvatska koristi EU standard SAF-T ( Standard Audit File for Tax – međunarodni standard za digitalne poreske izvještaje i razmjenu podataka sa poreskim administracijama) za digitalne izvještaje. Crna Gora mora ubrzati punu integraciju e-faktura u poreski sistem što bi značajno smanjilo birokratski teret, povećalo fiskalnu transparentnost i dodatno obeshrabrilo sivu ekonomiju”, kaže Obradović.

Tax wedge: Crna Gora i region

Opterećenje rada, poznato kao tax wedge, jedan je od ključnih pokazatelja konkurentnosti svake ekonomije. Prema podacima OECD-a, prosječno poresko opterećenje rada u zemljama članicama iznosi 34,6% bruto zarade, dok se u mnogim državama Evropske unije ono kreće i iznad 40%. Tako Njemačka, Slovenija i Hrvatska spadaju u red zemalja sa najvišim stopama.

Crna Gora je, zahvaljujući reformama iz 2022. godine i dodatnom ukidanju stope za obavezno zdravstveno osiguranje u 2024, značajno smanjila opterećenje rada. Danas ono, za primjer neto zarade od 800 eura, iznosi oko 22% – što je trenutno najniži nivo u regionu.

Za poređenje, poresko opterećenje rada u Srbiji kreće se između 37 i 39%, u Hrvatskoj iznosi 41–42%, u Sloveniji čak 45–46%, dok u Bosni i Hercegovini iznosi oko 33%, a u Sjevernoj Makedoniji između 34 i 36%.

Ovakav nivo poreza i doprinosa daje Crnoj Gori jasnu konkurentsku prednost, posebno u sektorima sa velikim brojem zaposlenih. Ipak, stručnjaci upozoravaju da prostor za dodatna horizontalna smanjenja nije veliki, jer bi mogao da ugrozi stabilnost javnih finansija.

Sagovornica Bankara ističe da je u narednom periodu potrebno usmjeriti se na pametna i ciljana rasterećenja:

„Fokus fiskalne politike trebalo bi da bude na mladima, visoko kvalifikovanim kadrovima i digitalnim nomadima. Upravo takve mjere povećale bi atraktivnost Crne Gore za ulaganja u znanje i nove tehnologije.“

Prema njenim riječima, diferenciran pristup omogućio bi da Crna Gora očuva fiskalnu stabilnost, a istovremeno osnaži sektore koji donose najveću dodatu vrijednost.

Poreska reforma ključ za dugoročnu konkurentnost

Poreska reforma je složen proces koji zahtijeva pažljivo planiranje i sagledavanje svih uticaja, posebno onih na budžet države. Naša sagovornica naglašava da promjene moraju biti postepene i strateški usmjerene kako bi dale održive rezultate. U kratkoročnom periodu (1–2 godine) prioriteti su završetak digitalizacije poreskog sistema kroz uvođenje e-faktura za Business-to-Business (B2B) i Business-to-Government (B2G) transakcije, ciljano rasterećenje rada za mlade i start-up kompanije, te jačanje administrativnih kapaciteta Poreske uprave.

Srednjoročno (3–5 godina)  trebalo bi uvesti R&D poreske kredite i zelene olakšice, razviti poreske podsticaje za digitalnu transformaciju i inovacije te kreirati višegodišnji „roadmap“ poreskih reformi, u skladu sa EU standardima.

U dugoročnoj perspektivi (5+ godina) cilj je diverzifikacija poreske osnovice, smanjenje zavisnosti budžeta od PDV-a i poreza na dobit pravnih lica, te očuvanje konkurentne stope poreza na dobit između 9 i 15%, koja se već prepoznaje kao brend Crne Gore.

“Crna Gora nudi jedinstven miks, najniže stope poreza na dobit u regionu, PDV u ravni EU prosjeka i najniže opterećenje rada u Centralnoj i Istočnoj Evropi. To predstavlja jasnu konkurentsku prednost. Međutim, da bi ova pozicija bila održiva, potrebno je ojačati stabilnost poreskog okvira, proširiti ciljane podsticaje i ubrzati digitalnu transformaciju. Samo tako Crna Gora može kapitalizovati svoj fiskalni potencijal i postati regionalni lider u privlačenju produktivnih investicija”, zaključuje Obradović.

(Duško Obradović)