U nesigurnim vremenima kupuje se zlato, ali to staro pravilo nije jedini razlog trenutne cijene. Doduše, i drugi razlog je povezan s neizvjesnostima – šta će učiniti Donald Tramp.
Zlato je skuplje nego ikad prije. Još prije godinu dana fina unca na svjetskom tržištu koštala je oko 2.000 dolara, a ove sedmice cijena tog plemenitog metala opasno se približava već i 2.900 dolara.
Kao prvi razlog svakako se ističe strah da će stari i novi američki predsjednik rasplamsati trgovinski rat, prije svega protiv Kine. Zlato se oduvijek smatralo sigurnim ulaganjem u nestabilnim vremenima, ali to je sada samo dio objašnjenja.
Jer kada se pogleda gdje završava zlato koje se kupuje, uočava se nešto neobično: samo ovog decembra iz Švajcarske je otišlo 64 tone zlata – u Sjedinjene Američke Države. To nema logike: ako postoji samo strah od protekcionizma nove administracije u Vašingtonu, tada bi i američki dolar bio podjednako dobra “sigurna luka” za investitore.
Ali Donald Tramp prijeti još nečim: carinama na sirovine koje se uvoze u SAD, objašnjava Karsten Fritš iz Komercbanke. A i zlato je, zapravo, sirovina. Da li će Tramp uvesti carinu na uvoz zlata u SAD? O tome ništa nije rekao, ali zlatno pravilo investitora glasi: bolje spriječiti nego liječiti, dakle, treba kupovati zlato – i dovoziti ga u SAD.
To se najbolje vidi na Njujorškoj robnoj berzi (COMEX), jednoj od najvećih robnih berzi na svijetu. Tamo je prošlog decembra stiglo 123 tone zlata, a od početka ove godine još 290 tona – najveći porast od vrhunca pandemije koronavirusa 2020. godine. U međuvremenu, ta berza u Njujorku raspolaže s oko 1.000 tona zlata, količinom neviđenom još od ljeta 2022. godine, a samo od izborne pobjede Donalda Trampa u novembru, zalihe su porasle za 75%.
COMEX je robna berza na kojoj se i zlato prodaje kroz terminske ugovore, ali ona zaista posjeduje te zlatne poluge, koje se čuvaju u posebnim – i naravno, dobro osiguranim – skladištima. Za obične ljude, kojima je teško zamisliti toliku količinu zlata, treba reći da bi i 1.000 tona zlata, zbog njegove velike specifične težine, moglo stati u prostranu dnevnu sobu – naravno, samo ako je ta soba u prizemlju.
Ova pomama Amerikanaca za zlatom postaje sve veći problem i za druga tržišta plemenitih metala, čak i za londonsku berzu plemenitih metala. Londonska berza zlata je, zapravo, vodeće svjetsko tržište zlata još od 1919. godine i praktično se tamo određuje svjetska cijena ovog plemenitog metala. Ali i londonski špekulanti šalju zlato u Ameriku, jer je na COMEX-u, zbog velike potražnje, provizija neuporedivo viša: na fjučerse za zlato ona sada dostiže i 60 dolara po unci (28,3495 grama). To se inače naziva “arbitražnim poslom”, ali u ovim vremenima i to je odličan način da se stekne bogatstvo tek kao posrednik.
Naravno, londonska berza takođe fizički posjeduje zlato, a Banka Engleske rutinski ga predaje novim vlasnicima u roku od nekoliko dana. Međutim, zbog ogromne količine koja se prenosi preko Atlantika, Fritš objašnjava da se na zlato u Londonu sada mora čekati mjesec ili čak dva!
“Čini se da raspoloživo zlato u Londonu postaje oskudno”, smatra stručnjak za sirovine iz Komercbanke. “To bi moglo biti objašnjenje zašto cijena zlata i dalje raste, uprkos gotovo nepromijenjenim očekivanjima u vezi sa eskontnim stopama.”
Koliko još cijena zlata može rasti? Uvijek sve zavisi od potražnje, ali tehnički, čak i sada, postoji potencijal da “probije” granicu od 3.000 dolara za finu uncu, uvjeren je Jerg Šerer, stručnjak za tehničku analizu iz HSBC-a. I Robert Retfeld iz Velenrajter-Invest smatra da će ta granica biti premašena, ali nakon toga očekuje da će ova trka stati: zlato jeste sigurna luka, ali ono i blokira kapital za možda još unosnije investicije.
Izvor: SEEbiz / Deutsche Welle











