Geopolitička situacija, posebno rat u Ukrajini, u kombinaciji s nepredvidivim klimatskim promjenama, imala je značajan uticaj na proizvodnju žitarica i uljarica (uljanih sjemena) u proteklom periodu. Ova nestabilnost cijena, prema mišljenju finansijskih analitičara i agrostručnjaka, nastaviće se i u narednim godinama.
Na međunarodnoj konferenciji International Grain Forum, održanoj ove sedmice u Beogradu, vodeći eksperti iz oblasti agrara, finansija i logistike raspravljali su o izazovima s kojima se suočava sektor žitarica, kao i mogućim rješenjima za prevazilaženje trenutne neizvjesnosti.
Blagi rast cijena kukuruza i pšenice
Ekskluzivno za Forbes Srbija, Reinis Bekeris iz kompanije StoneX, specijalizovane za finansijske usluge, uključujući trgovinu hartijama od vrijednosti, kliring i upravljanje rizicima, naglašava da cijene sirovina, poput kakaa, bilježe snažan rast i da će se taj trend vjerovatno nastaviti.
Međutim, kada je riječ o žitaricama poput kukuruza i pšenice, ne očekuju se tako nagle promjene. Njihovo tržište je fleksibilnije jer se uzgajaju na široj teritoriji, što znači da cijene neće varirati u istoj mjeri kao kod kakaa ili kafe.
„Ipak, oscilacije će biti izražene, što može predstavljati problem za farmere koji se bave uzgojem živine ili proizvodnjom mlijeka, jer će njihovi krajnji proizvodi sigurno poskupjeti“, ističe Bekeris.
Takođe, dodaje da su prognoze cijena izuzetno neizvjesne. Poljoprivrednici mogu umanjiti rizike koristeći fjučers ugovore, ali trenutno se dešava da mnogi ne žele prodavati žitarice unaprijed, jer se suočavaju s visokim troškovima goriva, osiguranja i drugih inputa.
Dunav postaje sve značajniji trgovački pravac
Vito Martineli iz holandske Rabobanke ističe da se zemlje sliva Dunava – Mađarska, Rumunija, Bugarska, Srbija i Moldavija – sve više pozicioniraju kao ključne tačke za izvoz žitarica i uljarica.
„Očekujemo da će izvoz iz ovog regiona porasti za 11 miliona metričkih tona do 2035. godine, u poređenju s prosječnim izvozom u periodu 2022–2024“, navodi Martineli.
On naglašava da se u ovom dijelu Evrope otvaraju brojne investicione prilike, uključujući izgradnju novih skladišnih kapaciteta i ulaganja u lokalne agrokompanije. Dunavski region mogao bi igrati ključnu ulogu u snabdijevanju zapadnoevropskih tržišta, ali i regija poput podsaharske Afrike i jugoistočne Azije, gdje je potražnja za žitaricama u stalnom porastu.
Uticaj klimatskih promjena
Za Forbes Srbija, Martineli objašnjava kako klimatske promjene postaju sve značajniji faktor u proizvodnji žitarica. Ekstremne temperature i varijacije u padavinama utiču na prinose i kvalitet roda.
„Prošlog ljeta u Rumuniji smo vidjeli kako su visoke temperature u julu dovele do smanjenog prinosa kukuruza. S druge strane, u Francuskoj je obilna kiša umanjila kvalitet pšenice“, kaže on.
Globalna tržišta žitarica – pšenice, kukuruza i soje – međusobno su povezana, pa promjene u jednoj regiji mogu imati širi efekat. Američko tržište ostaje ključno za kukuruz i soju, dok Južna Amerika igra značajnu ulogu u snabdijevanju proizvodima od soje, zbog čega su poremećaji na tom tržištu rjeđi.
Pšenica i dalje predstavlja najveći izazov
„Tržište pšenice suočava se s više izazova, ali očekujemo bolju situaciju u Francuskoj ove godine. Prošle godine bila je među zemljama EU s lošijim prinosima, iako spada u najvažnije evropske proizvođače“, navodi sagovornik Forbesa Srbija.
Takođe, posebnu pažnju treba posvetiti stanju usjeva u Rusiji i Ukrajini, jer su to dva vodeća svjetska proizvođača i izvoznika pšenice. Na globalnom nivou, treba pratiti i situaciju u Americi, Australiji i Argentini, jer su i to značajni igrači u ovom sektoru.
Finansiranje i subvencije
Na International Grain Forumu, koji je okupio preko 200 učesnika – stručnjaka iz oblasti agrara, finansija, transporta i logistike – diskutovano je o izazovima u finansiranju sektora žitarica i načinima za smanjenje neizvjesnosti na tržištu. Konferenciju su organizovali Produktna berza Novi Sad, uz podršku Privredne komore Srbije i Mediteranske brodske kompanije (MSC).
Kada je riječ o subvencijama, iskustvo pokazuje da većina evropskih farmera bez njih ne bi mogla da ostvaruje profit. Subvencije im omogućavaju određenu sigurnost u nepredvidivim tržišnim uslovima, prenosi Forbes Srbija.
