Cijene nafte ponovo su porasle nakon što je Iran optužio Sjedinjene Američke Države za kršenje dijela nedavno postignutog dvonedjeljnog primirja. Ove optužbe pojačale su strah od nove eskalacije sukoba, što bi moglo ugroziti globalno snabdijevanje energijom.
Međunarodni referentni ugovor Brent porastao je za 2,08% na 96,83 dolara po barelu, dok je američka nafta West Texas Intermediate ojačala 2,86% na 97,27 dolara.
Predsjednik iranskog parlamenta Mohammad Bagher Ghalibaf optužio je Vašington za kršenje ključnih elemenata sporazuma.
„Duboko istorijsko nepovjerenje koje imamo prema Sjedinjenim Državama proizlazi iz njihovih ponovljenih kršenja svih oblika obaveza – obrazac koji se, nažalost, ponovo ponovio.“
Prema njegovim riječima, sporne su:
- nastavak izraelskih napada u Libanu
navodni upad drona u iranski vazdušni prostor
ograničavanje iranskog prava na obogaćivanje uranijuma
Takve optužbe dodatno pojačavaju nesigurnost na tržištima, posebno u trenutku kada su očekivanja stabilizacije bila visoka.
Američki odgovor: „primirja su uvijek neuredna“
Američka strana nastoji da smiri situaciju. Predsjednik Donald Trump ranije je istakao da bi iranski prijedlog mogao poslužiti kao osnova za pregovore.
Potpredsjednik JD Vance komentarisao je optužbe:
„Primirja su uvijek neuredna.“
Dodao je da SAD ostaje pri stavu da Iranu ne bi trebalo dozvoliti obogaćivanje uranijuma, te da situacija u Libanu nije dio sporazuma o primirju.
Volatilnost nakon velikog pada
"/>Rast cijena dolazi nakon snažnog pada američke nafte dan ranije, koji je bio najveći jednodnevni pad još od 2020. godine. Takva volatilnost ukazuje na izrazitu osjetljivost tržišta na geopolitičke vijesti.
Signal za rafinerije: prilika ili rizik?
Stručnjaci upozoravaju da bi trenutni nivo cijena mogao predstavljati priliku za kupovinu.
Janiv Shah iz Rystad Energy ističe:
„S obzirom na to da je cijena nafte ispod 100 dolara po barelu, rafinerije bi trebalo da iskoriste ovaj period za oportunističku kupovinu.“
Ipak, upozorava i na potencijalne rizike:
„Prelazni period mogao bi biti izazovan. Ako rafinerije odlože kupovinu očekujući dalji pad cijena, dok fizički tokovi ostaju ograničeni, manjak derivata mogao bi se dodatno pogoršati čak i uz deeskalaciju.“
Geopolitički rizik ključni pokretač tržišta
Tržište nafte i dalje je snažno vođeno geopolitičkim signalima, pri čemu i najmanje narušavanje primirja između SAD-a i Irana brzo podstiče rast cijena i volatilnost. Ključni rizik ostaje potencijalna eskalacija koja bi mogla ugroziti snabdijevne rute i dodatno povećati inflatorne pritiske.
Istovremeno, ponašanje rafinerija i upravljanje zalihama dodatno će oblikovati kratkoročne trendove. U takvom okruženju, tržište ostaje izuzetno osjetljivo na političke odluke i bezbjednosne incidente, što od investitora i energetskih kompanija zahtijeva aktivno upravljanje rizicima i visok nivo prilagodljivosti.
(Izvor: Financa.ba)
