Potražnja preduzeća i stanovništva za kreditima nastavila je rast u prvom kvartalu ove godine, a istovremeno je došlo i do ublažavanja pojedinih uslova za zaduživanje građana u bankama širom BiH.
Pokazala je to anketa Centralne banke BiH, u kojoj je učestvovalo osam najvećih banaka u zemlji. Anketni upitnik, koji se sastojao od 16 pitanja o ostvarenim i očekivanim promjenama na strani ponude i potražnje za kreditima, pokazao je da su građani u većem procentu posezali za stambenim, potrošačkim i nenamjenskim kreditima u odnosu na četvrti kvartal prošle godine.
“Kada je riječ o uslovima odobravanja kredita stanovništvu, smanjene provizije i naknade, produženi rokovi i maksimalni iznosi kredita uticali su na ublažavanje, dok je i u periodu od januara do kraja marta ove godine nastavljeno pooštravanje uslova vezanih za zahtjeve kolaterala na kredite stanovništvu“, pokazali su rezultati ankete.
Banke u BiH očekuju da će doći do pooštravanja standarda za potrošačke i nenamjenske kredite stanovništvu u drugom kvartalu ove godine, dok su istovremeno optimistične po pogledu potražnje stanovništva za dodatnim zaduživanjem.
Prema izvještajima banaka i potražnja preduzeća za kreditima nastavila je da raste u prvom kvartalu 2024. godine, s tim da je veće interesovanje za dugoročnim oblikom zaduživanja u odnosu na kratkoročni.
“U pogledu uslova odobravanja kredita preduzećima kamatne marže su imale neto efekat pooštravanja. Nasuprot tome, u pogledu ročnosti došlo je do neto efekta ublažavanja, dok su provizije i naknade, zahtjevi u pogledu kolaterala i maksimalni iznos kredita ostali nepromijenjeni“, navedeno je u anketnom izvještaju Centralne banke BiH.
U pogledu očekivanja za tekući, odnosno drugi kvartal 2024. godine, banke prognoziraju ublažavanje kreditnih standarda za odobravanje kratkoročnih, kao i dugoročnih kredita preduzećima te dodatni rast potražnje za kreditnim linijama.
Razlozi za rast potražnje za kreditima, prema riječima ekonomista, mogu biti dvojake prirode. Dio građana i preduzeća zadužuje se s ciljem daljeg investiranja, dok ima i onih koji usljed krize i nemogućnosti finansiranja ne mogu pokriti sve troškove pa su primorani da posude novac od banaka.
"/>Izvršni direktor Udruženja ekonomista “RS SWOT” Saša Grabovac za “Glas” kaže da je rast kreditnog zaduživanja regularna pojava u svakoj ekonomiji.
“Veći standard, odnosno rast BDP-a neminovno dovodi do povećanja potražnje za kreditima, kao i rast plata, jer povećava kreditnu sposobnost građana i to je sigurno jedan od razloga koji je uticao na veće interesovanje za zaduživanjem. S druge strane ima preduzeća koja su došla u probleme zbog pada tražnje za robom na inostranom tržištu, što je slučaj u prerađivačkoj industriji. Očekujući bolju situaciju takve firme su prinuđene da uzimaju kredite da bi održale likvidnost i proizvodni proces, da ne bi otpuštale radnike“, rekao je Grabovac.
Ekonomista Zoran Pavlović kaže da je pozitivno to što je veća potražnja za dugoročnim zaduženjem u odnosu na kratkoročno.
“To je dobra informacija, jer je dugoročno zaduženje znak ulaganja, novih investicija. To znači da su preduzeća spremnija na investicije. Svakako su za kreditima posezali i građani i firme koji usljed ekonomske krize ne mogu pregurati godinu i sve troškove“, rekao je Pavlović.
U anketnom izvještaju Centralne banke BiH navedeno je da je od januara do kraja marta ove godine udio odbijenih zahtjeva za odobrenje kredita stanovništvu blago povećan u odnosu posljednja tri mjeseca prošle godine.
S druge strane, udio odbijenih zahtjeva kada je riječ o preduzećima imao je neznatan pad.
Izvor: Capital.ba/Glas Srpske
