Berze uzdrmane, cijene energenata naglo porasle nakon napada na katarski gasni čvor

Cijene nafte i gasa naglo su porasle, dok su berze pale u četvrtak nakon što su iranski napadi pogodili energetsku infrastrukturu na Bliskom istoku, uključujući glavno gasno postrojenje Katara, piše BBC.

Cijena nafte Brent kretala se nešto iznad 108 dolara po barelu u večernjim satima, nakon što je tokom dana dostigla i 119 dolara.

Cijene gasa u Ujedinjenom Kraljevstvu iznosile su 154,8 penija po termu, što je rast od 11,3 odsto u odnosu na prethodni dan, dok su tokom dana dostizale i gotovo 183 penija.

Indeks FTSE 100 zatvoren je na nivou od 10.049 poena, uz pad od 256 poena ili 2,4 odsto, jer investitori sve više strahuju od ekonomskih posljedica dugotrajnog sukoba.

Obveznice s obje strane Atlantika zabilježile su pad, dok rastu strahovi od inflacije. Ujedinjeno Kraljevstvo u velikoj mjeri zavisi od uvoza prirodnog gasa, a prinosi na britanske državne obveznice porasli su znatno više nego u Njemačkoj ili SAD-u.

Obveznice predstavljaju državni dug – kupac na kraju dobija nazad vrijednost obveznice uz kamatu (prinos) u određenim intervalima.

Britanske obveznice, poznate kao „gilts“, uglavnom kupuju finansijske institucije poput penzijskih fondova, jer se smatraju relativno sigurnom investicijom.

Rast prinosa na obveznice obično signalizira zabrinutost investitora zbog ekonomskih turbulencija i povećanog zaduživanja države.

Prinosi na dvogodišnje britanske obveznice u četvrtak su bili na putu da zabilježe najveći dnevni rast od vremena „mini budžeta“ Liz Truss iz 2022. godine.

Rast cijena nafte i gasa uslijedio je nakon što je u srijedu uveče pogođeno iransko gasno polje South Pars, jedno od najvećih na svijetu.

Iran je uzvratio napadom na Ras Laffan, veliko postrojenje za izvoz ukapljenog prirodnog gasa u Kataru, pri čemu je, prema navodima, nastala „značajna šteta“, što je dodatno povećalo zabrinutost za globalno snabdijevanje energentima.

Državna kompanija QatarEnergy saopštila je da će potrebne popravke smanjiti proizvodnju za 12,8 miliona tona LNG-a u periodu od tri do pet godina.

Nick Butler, bivši direktor strategije u BP-u, izjavio je za BBC da će napad na Ras Laffan „gotovo sigurno smanjiti globalnu ponudu LNG-a“.

„Tržište sada očekuje pogoršanje situacije. Smatra se da je Donald Trump otvorio Pandorinu kutiju i izgubio kontrolu nad dešavanjima u regionu“, rekao je Butler.

Dodao je da se gas iz Ras Laffana ne može brzo nadomjestiti, što će dodatno podići cijene.

Ras Laffan bio je među lokacijama koje je Iran ranije označio kao potencijalne mete nakon napada na South Pars. Katar takođe upravlja dijelom tog gasnog polja, koje naziva North Dome.

Međutim, ova zemlja, koja proizvodi oko petinu svjetskog LNG-a, već je početkom marta obustavila proizvodnju kao odgovor na sukob.

Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi poručio je da će Iran pokazati „nultu suzdržanost“ ukoliko njegova infrastruktura ponovo bude napadnuta.

„Jedini razlog za dosadašnju suzdržanost bio je odgovor na zahtjeve za deeskalaciju“, naveo je na mreži X.

Predsjednik SAD Donald Trump izjavio je da je izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu poručio da ne napada iranska energetska postrojenja, sa čime se, kako tvrdi, Netanjahu saglasio.

Američki ministar finansija Scott Bessent rekao je da SAD razmatraju mogućnost ukidanja sankcija na iransku naftu kako bi ograničili rast cijena.

Takav potez odnosio bi se na oko 140 miliona barela nafte koji su već na tržištu.

To je dio šire strategije SAD-a za povećanje ponude, uključujući i ublažavanje sankcija na rusku naftu i relaksaciju pravila za transport energenata između američkih luka.

Svijet dnevno troši oko 100 miliona barela nafte.

Dosadašnje mjere svjetskih lidera, uključujući rekordno oslobađanje naftnih rezervi, nijesu značajno ublažile rast cijena.

Istovremeno, Iran je obustavio isporuke gasa Iraku kako bi osigurao domaće potrebe, dok se čak 94 odsto njegove proizvodnje koristi unutar zemlje, prema podacima Foruma zemalja izvoznica gasa.

Slični Članci