Bankroti ponovo rastu širom Evrope: kraj ere jeftinog novca i državne pomoći

Jedan od najzanimljivijih i politički najosjetljivijih podataka u novoj Eurostatovoj publikaciji odnosi se na nagli rast bankrota širom Evropske unije. Poslije višegodišnjeg perioda vanrednih državnih intervencija tokom pandemije, evropska ekonomija sada ulazi u mnogo tvrđu tržišnu fazu, a prvi ozbiljan signal dolazi upravo iz statistike stečajeva.

Prema podacima Eurostata, broj deklaracija bankrota u Evropskoj uniji porastao je čak 84,4% između 2021. i 2025. godine.

Taj rast dolazi nakon neobičnog perioda tokom pandemije kada je broj stečajeva zapravo bio u padu.

Između 2015. i 2019. broj bankrota u EU smanjen je za 22%, a zatim je tokom 2020, u jeku COVID krize,  dodatno pao za 24,2% u odnosu na prethodnu godinu.

Na prvi pogled to djeluje paradoksalno: ekonomija je bila zatvorena, potrošnja pala, a broj bankrota se smanjivao.

Razlog je bio jednostavan, evropske vlade i centralne banke praktično su „zamrzle“ tržišnu ekonomiju kroz:

  • ogromne državne subvencije,
  • moratorijume na kredite,
  • poreske olakšice,
  • programe pomoći kompanijama,
  • i istorijski niske kamatne stope.

Mnoge firme koje u normalnim tržišnim uslovima ne bi opstale preživjele su zahvaljujući vanrednoj državnoj podršci.

Međutim, od 2022. situacija se dramatično mijenja.

Inflacija je eksplodirala nakon pandemije i početka rata u Ukrajini, cijene energije naglo porasle, a Evropska centralna banka pokrenula je najagresivnije povećanje kamatnih stopa u posljednjih nekoliko decenija.

Posljedice sada postaju vidljive širom evropske ekonomije.

Kompanije se suočavaju sa:

  • skupljim kreditima,
  • padom tražnje,
  • većim troškovima poslovanja,
  • i slabijim investicijama.

Istovremeno, industrijska proizvodnja u Evropskoj uniji počela je da usporava. Eurostat navodi da je industrijski output pao za 1,5% u 2023. i dodatnih 2,4% u 2024. godini.

Posebno su pogođeni sektori sa velikim troškovima energije, visokim dugovima ili malim profitnim marginama.

To je naročito vidljivo kod malih i srednjih preduzeća, koja čine gotovo kompletnu strukturu evropske ekonomije. Prema Eurostatu, čak 99,1% svih preduzeća u EU su mikro i mala preduzeća.

Upravo su ta preduzeća najosjetljivija na:

  • rast kamata,
  • smanjenje potrošnje,
  • i usporavanje ekonomije.

Istovremeno, podaci pokazuju zanimljiv paradoks evropske ekonomije.

Broj novih poslovnih registracija nastavio je da raste. Eurostat navodi da je broj registracija novih biznisa u EU bio 21,3% veći u 2025. nego 2015. godine.

To znači da evropska ekonomija i dalje proizvodi nove kompanije i preduzetničke projekte, ali i da tržište postaje mnogo brutalnije prema firmama koje ne mogu da izdrže rast troškova i sporiji rast privrede.

Za zemlje Zapadnog Balkana, uključujući Crnu Goru, ovo može biti posebno važno upozorenje.

Male ekonomije sa velikim oslanjanjem na:

  • turizam,
  • nekretnine,
  • usluge,
  • i bankarsko finansiranje

obično su mnogo osjetljivije na rast kamata i usporavanje evropske privrede.

Ako evropska ekonomija nastavi da usporava, posljedice će se vrlo brzo preliti i na region, kroz slabije investicije, sporiji turizam i skuplje finansiranje.

Zato rast bankrota u Evropi danas nije samo statistički podatak.

To je signal da je period jeftinog novca i vanredne državne podrške završen, i da evropska ekonomija ulazi u mnogo zahtjevniju fazu nego što je bila prethodna decenija.

 

Izvor: Bankar

Slični Članci