Digitalni servisi nam danas omogućavaju da gotovo sve bankarske poslove završimo brzo i jednostavno, u udobnosti svog doma ili sa bilo kog drugog mjesta.

Plaćanja, prenosi novca, uvid u stanje računa ili podnošenje zahtjeva za kredit, sve je dostupno na nekoliko klikova, u bilo koje doba dana ili noći. Za mnoge korisnike, brzina i praktičnost predstavljaju veliku prednost, dok su drugima lični kontakt i sigurnost koju pruža odlazak u ekspozituru i dalje jedina opcija. Stariji korisnici, preduzetnici, oni koji obavljaju gotovinske transakcije, uplate pazara, ili žele da razgovaraju sa savjetnikom, i dalje se oslanjaju na posjetu ekspoziture.

Nerazumijevanje tehnologije, strah od greške ili bojazan da bi mogli pogrešno da unesu podatke često su razlozi zbog kojih klijenti izbjegavaju digitalno bankarstvo. Mnogi se plaše da neće znati kako da isprave eventualnu grešku, a dodatnu nesigurnost stvara i briga za bezbjednost ličnih podataka. Za neke je odlazak u ekspozituru dio rutine i način da se uvjere da su njihove finansije u sigurnim rukama.

Ko ostaje dostupan za klijente kad im je to najpotrebnije?

Redakcija „Blic Biznisa“ istražila je kada i do koliko sati su za klijente otvorena vrata ekspozitura banaka u Srbiji. S obzirom na to da se radno vrijeme banaka sve više skraćuje i da se pojedine ekspoziture zatvaraju, postavlja se pitanje: ko ostaje dostupan za klijente kada im je to najpotrebnije?

Većina banaka u Srbiji danas ima skraćeno radno vrijeme blagajni, što posebno otežava preduzetnicima i malim biznisima svakodnevnu uplatu pazara. Slično važi i za fizička lica koja žele da podignu novac sa deviznog računa – ova usluga je u većini banaka dostupna isključivo tokom radnog vremena blagajne.

Kako do banke poslije 17 sati?!

Prema onome što su reporteri „Blic Biznisa“ zatekli na terenu, posebna muka nastaje taman kad mnogi od nas izađu s posla, poslije 17 sati. Uvjerili smo se da nije veliki broj banaka koje imaju otvorene filijale poslije 17 sati, a tek pojedine imaju ekspoziture sa dužim radnim vremenom. Jedna od takvih je Alta banka, čija ekspozitura u beogradskom TC „Galerija“ radi čak do 22 sata, svakog dana u nedjelji. To znači da korisnici mogu da obave sve finansijske poslove i van standardnog radnog vremena, bez čekanja na naredni radni dan. Ostale ekspoziture Alta banke klijentima su na raspolaganju svakog radnog dana, mahom od 8 do 20 časova, a subotom od 9 do 17.

Dodatnu fleksibilnost predstavlja Alta Pay mreža – više od 3.200 lokacija širom Srbije na kojima je moguće izvršiti uplatu na račun bez naknade. Te lokacije uključuju mjenjačnice, partnere i zastupnike, a mnoge od njih rade i u večernjim satima i vikendom, što značajno olakšava svakodnevno poslovanje i fizičkim licima i preduzetnicima.

Ekspozitura radi, a blagajna – zatvorena!

U posljednje vrijeme postalo je tržišni standard da većina banaka ima radno vrijeme koje se završava između 16 i 17 časova, a subotom najčešće do 13. Ono što, međutim, može dodatno da zakomplikuje situaciju jeste dostupnost blagajni – u nekim bankama one rade kraće od ekspoziture, a ponegdje su potpuno ukinute.

Za mnoge građane, posebno starije, odlazak u ekspozituru je više od svakodnevnog obavljanja bankarskih poslova. To je prilika da dobiju ličnu pažnju i podršku, da razgovaraju s nekim kome vjeruju i da otklone nedoumice na licu mjesta. Taj neposredni kontakt sa zaposlenima uliva dodatno povjerenje, posebno onima koji nijesu sigurni u korišćenju digitalnih servisa. Sa druge strane, odlazak u banku koja ima skraćeno radno vrijeme može da predstavlja stres za ljude čiji je dan ispunjen obavezama i pod pritiskom su da ih usklade sa svojim radnim vremenom. To posebno pogađa zaposlene i roditelje.

Radno vrijeme je poslovna odluka svake banke

Kako je ranije rečeno za „Blic Biznis“ iz Narodne banke Srbije, ne postoji nikakav poseban razlog zašto je radno vrijeme filijala većine banaka u Srbiji samo do 17 časova.

U NBS-u je tada rečeno da kanali komunikacije sa klijentima i način pružanja usluga zavise od poslovnih politika banaka, pri čemu razvoj digitalnog i elektronskog bankarstva predstavlja samo dopunu tradicionalnim vidovima komunikacije i postojećim uslugama u bankama.

– Napominjemo da su banke dužne da omoguće nesmetano i pravovremeno ostvarivanje prava korisnika, uključujući i uplate i isplate gotovog novca. S tim u vezi, banke su u obavezi da korisnike blagovremeno, jasno i transparentno informišu o lokacijama i uslovima pod kojima se te usluge pružaju – istakli su u NBS-u.