Efikasno zatvaranje ključnog pomorskog pravca moglo bi dovesti do trajnih promjena u načinu poslovanja brodarske industrije.
Efikasno zatvaranje Hormuškog moreuza blokiralo je protok značajnog dijela energije koja pokreće globalnu ekonomiju, piše Al Jazeera.
Međutim, čak i ako se pomorski pravac ponovo otvori već sjutra, poremećaji u globalnim lancima snabdijevanja osjećaće se još dugo nakon što brodovi ponovo počnu masovno prolaziti, prema riječima stručnjaka za pomorski saobraćaj i trgovinu.
Logistički problemi
“Kada rat zvanično završi i bombardovanje prestane, to ne znači da je rat završen za logistiku, jer tada zapravo počinje pravi posao”, rekao je Nils Haupt, viši direktor za korporativne komunikacije u njemačkom brodarskom gigantu Hapag-Lloydu.
“Vidjećemo stotine brodova koji žele uploviti u ključne luke u Persijskom zalivu. Mnogo kontejnera ide prema regionu i vidjećemo poremećaje u lancima snabdijevanja ka i iz Persijskog zaliva”, rekao je Haupt za Al Jazeeru.
Trenutno je oko 2.000 brodova blokirano u regionu zbog djelimične iranske blokade moreuza, prema Međunarodnoj pomorskoj organizaciji (IMO), koja dozvoljava prolaz samo pojedinim brodovima iz “prijateljskih” zemalja.
Oko 400 tih plovila nalazi se u obližnjem Omanskom zalivu, što ukazuje da brodarske kompanije čekaju ponovno otvaranje moreuza, prema pomorskoj analitičkoj kompaniji Windward.
Drugi brodovi preusmjereni su prema Sueckom kanalu ili na znatno dužu rutu oko Rta dobre nade u južnoj Africi kako bi isporučili robu u Aziju i Evropu. Pošiljke nafte iz Saudijske Arabije preusmjerene su kroz Crveno more, zaobilazeći moreuz.
Svein Ringbakken, direktor Norveške asocijacije brodovlasnika za ratne rizike, rekao je da će, čak i uz puni kapacitet logističkih sistema, biti potrebno vrijeme da se raščisti zaostatak nafte, gasa i druge robe. Dodao je da je zadatak dodatno otežan napadima koji su oštetili energetsku i saobraćajnu infrastrukturu širom Bliskog istoka.
Oštećena infrastruktura
Više od 40 energetskih postrojenja u regionu “teško je ili veoma teško oštećeno”, prema Međunarodnoj agenciji za energiju, a kompanije poput QatarEnergyja, Kuwait Petroleum Company i Bapco Energies proglasile su višu silu zbog prekida proizvodnje.
“Kratak odgovor je da će biti potrebni mjeseci da se lanci snabdijevanja vrate u normalu zbog nagomilanog zaostatka”, rekao je Ringbakken.
“Proizvodne linije za mnoge proizvode morale su stati zbog nedostatka skladišnih kapaciteta. Tome treba dodati i štetu na proizvodnim postrojenjima i lučkoj infrastrukturi, što dodatno smanjuje efikasnost kada se moreuz ponovo otvori.”
Iransko efikasno zatvaranje pomorskog pravca, pokrenuto kao odgovor na američko-izraelske napade koji su počeli 28. februara, poremetilo je oko 20 odsto svjetskih isporuka sirove nafte i ukapljenog prirodnog gasa (LNG), što je dovelo do rasta cijena energije širom svijeta.
Blokada je takođe prekinula izvoz velikih količina petrohemikalija, đubriva i sirovina za proizvodnju plastike. Osim neposrednih poremećaja u trgovini, zatvaranje moreuza otvorilo je dugoročnija pitanja o tome kako će brodarske kompanije ubuduće poslovati i upravljati rizicima, rekao je SV Anchan, predsjednik američke logističke grupacije Safesea.
IMO je potvrdio najmanje 18 napada na plovila u Zalivu od početka rata, uključujući sudar naftnog tankera Safesee 11. marta s dva bespilotna plovila, pri čemu je poginuo jedan član posade.
(Izvor: Seebiz)
