Američka imovina je u ponedjeljak bila predmet rasprodaje zbog rastućih fiskalnih zabrinutosti, koje su uslijedile nakon gubitka najvišeg kreditnog rejtinga (AAA) i ogromnog Trampovog poreskog i budžetskog zakona koji je prošao prepreke u Kongresu.
Prinosi na američke državne obveznice s rokom dospijeća od 30 godina porasli su za čak 0,06 procentnih poena, dostigavši 5 odsto tokom trgovanja u Aziji u ponedjeljak – najviši nivo od 9. aprila, kada su Trampove carine izazvale globalnu rasprodaju američke imovine.
Američki fjučersi za akcije S&P 500 i Nasdaq pali su za 1 odsto, odnosno 1,3 odsto. Cijena zlata je porasla za 0,5 odsto i dostigla 3.216 dolara po unci, dok je američki dolar oslabio za 0,3 odsto u odnosu na korpu drugih valuta, piše Seebiz.
Rast prinosa na obveznice uslijedio je nakon što je ključni budžetski odbor Kongresa u Vašingtonu u nedjelju veče odobrio Trampov poreski zakon, a rejting agencija Moody’s u petak veče snizila američki državni kreditni rejting sa najvišeg nivoa. Agencija je upozorila na sve veće nivoe državnog duga i rastući budžetski deficit.
„Zakon pomaže u ostvarivanju dugoročnih ciljeva“, izjavila je Subadra Rajappa, šefica strategije za kamatne stope u SAD-u pri banci Société Générale. „Uvijek je teško donijeti sud na osnovu tržišnih kretanja, osim anegdotskih pokazatelja, ali sve djeluje dosljedno.“
U petak je pet republikanskih članova budžetskog odbora Predstavničkog doma glasalo protiv zakona, što je usporilo njegovo usvajanje. Međutim, u nedjelju je paket tesnom većinom prošao glasanje u odboru.
Tramp je izvršio pritisak na poslanike iz svoje stranke da podrže zakon. „Republikanci se MORAJU UJEDINITI iza ‘JEDNOG, VELIKOG, PREKRASNOG ZAKONA!’“, napisao je na društvenim mrežama u petak. „Ne trebaju nam ‘VELIKI PRIČAČI’ u Republikanskoj stranci. PRESTANITE DA PRIČATE I URADITE TO!“
Očekuje se da će zakon, koji uključuje stotine milijardi dolara novih poreskih olakšica koje nijesu pokrivene smanjenjem potrošnje, dodatno povećati savezni deficit, koji je 2024. godine iznosio 6,4 odsto BDP-a – znatno iznad nivoa koje ekonomisti smatraju održivim na duži rok.
Veći deficit znači veću emisiju državnih obveznica, što obara njihove cijene i podiže prinose. Investitori su prodavali obveznice očekujući dodatnu ponudu i moguće inflatorne pritiske zbog poreskih olakšica.
Administracija vjeruje da će poreske olakšice podstaći ekonomski rast, povećati prihode i smanjiti deficit SAD-a. Ipak, Odbor za odgovoran federalni budžet procjenjuje da bi poreski zakon mogao povećati državni dug za 5,2 biliona dolara u narednih 10 godina.
