Novi izvještaj Federalnih rezervi Njujorka pokazuje ono na šta ekonomisti već dugo upozoravaju – teret carina gotovo u potpunosti snose građani i kompanije zemlje koja ih uvodi. Drugim riječima, država koja nameće carine, u ovom slučaju SAD, zapravo oporezuje sopstvene potrošače i privredu.
Prema podacima ove institucije, američke firme i potrošači su tokom 2025. godine platili skoro 90 procenata ukupnih troškova uvoznih dažbina. Takav zaključak nije iznenađenje, jer su do sličnih rezultata ranije došli i Nacionalni biro za ekonomska istraživanja, kao i Kongresna kancelarija za budžet, prenosi CNN.
Iako izvještaj njujorškog ogranka Feda ne precizira tačnu raspodjelu između kompanija i potrošača, analiza Kongresne kancelarije procjenjuje da će preduzeća donekle smanjivati svoje profitne marže kako bi ublažila udar, ali da će najveći dio troška, oko 70 odsto, ipak prebaciti na krajnje kupce kroz više cijene. Inostrani izvoznici, za koje je predsjednik SAD Donald Tramp (Donald Trump) tvrdio da će snositi najveći dio troška, prema procjenama učestvuju sa svega oko pet procenata.
U konkretnim brojkama, carine su u 2025. godini značile prosječno povećanje poreskog opterećenja od oko 1.000 dolara po domaćinstvu, navodi nepartijska organizacija Tax Foundation. To znači da je prosječna američka porodica indirektno platila značajan dodatni trošak kroz skuplju robu.
Iako su ovakvi izvještaji zasnovani na ekonomskim analizama, Tramp je i ranije pokazivao da mu mišljenja ekonomista nijesu presudna kada je riječ o carinama, koje je nazivao „najljepšom riječju u rječniku“. Ipak, novi podaci dolaze u trenutku kada u Vašingtonu raste zamor i nezadovoljstvo zbog trgovinskih mjera.
U rijetkom političkom otporu, šestoro republikanskih kongresmena pridružilo se demokratama u pokušaju da se ukinu carine prema Kanadi. Iako je malo vjerovatno da će takva inicijativa uspjeti, čak i ako bi prošla Senat, predsjednik bi mogao da uloži veto, sama činjenica da su se pojedini republikanci usprotivili pokazuje rastuće podjele unutar stranke. Tramp je nakon toga zaprijetio „posljedicama“ svima koji glasaju protiv carina.
Dodatnu neizvjesnost unosi i očekivana odluka Vrhovnog suda o zakonitosti uvedenih carina, koja bi mogla značajno da utiče na čitavu trgovinsku politiku administracije. U međuvremenu, Bijela kuća brani svoju ekonomsku strategiju, ističući da je inflacija oslabila, a korporativni profiti porasli, uprkos višestrukom povećanju prosječne carinske stope.
Portparol Bijele kuće tvrdi da kombinacija poreskih olakšica, deregulacije, carina i veće energetske proizvodnje smanjuje troškove i podstiče privredni rast. Međutim, mnogi građani i dalje osjećaju pritisak visokih troškova života i sve češće krive predsjednika i republikance za situaciju.
Predizborno obećanje o brzom snižavanju cijena nije se u potpunosti ostvarilo, osim u pojedinim slučajevima poput pada cijena jaja, što se uglavnom pripisuje uspješnom suzbijanju ptičjeg gripa i stabilizaciji ponude. Iako ukupni makroekonomski pokazatelji djeluju solidno, oni se zasnivaju na prosječnim vrijednostima koje prikrivaju slabosti u pojedinim sektorima.
Na primjer, januarski izvještaj o zapošljavanju pokazao je rast od 130.000 novih radnih mjesta, gotovo dvostruko više od očekivanja. Međutim, gotovo sav rast došao je iz sektora zdravstva, dok su drugi sektori bilježili minimalan napredak ili pad. Tokom cijele 2025. godine, čak 97 odsto ukupnog rasta zaposlenosti poteklo je iz oblasti zdravstva i socijalne zaštite.
Ekonomistkinja Dajan Svonk (Diane Swonk) opisala je ovakvu situaciju kao ekonomiju koja stoji na „jednonožnim stolicama“, oslanjajući se na uske izvore rasta. Pored zdravstva, to su visoka potrošnja bogatih pojedinaca i ogromne investicije tehnoloških kompanija u vještačku inteligenciju. Takva struktura rasta može djelovati stabilno na papiru, ali istovremeno otkriva krhkost šire ekonomske osnove.
