Američki predsjednik Donald Tramp obećao je da će 2026. biti godina velikog ekonomskog rasta, ali je počela gubitkom radnih mjesta, rastom cijena goriva i većom neizvjesnošću kada je riječ o budućnosti američke ekonomije.
U svom govoru o stanju nacije prije manje od dvije sedmice republikanski predsjednik samouvjereno je poručio: „Ekonomija cvjeta kao nikada ranije“.
Međutim, najnoviji podaci o zaposlenosti, cijenama goriva i kretanjima na berzi sugerišu da Trumpova optimistična retorika ima sve slabije uporište u stvarnim ekonomskim pokazateljima.
Brige zbog inflacije
Postoji značajan jaz između ekonomskog procvata koji je Tramp najavljivao i rezultata koji su do sada ostvareni, a koji bi mogli imati veliki uticaj na jesenje međuizbore dok predsjednik pokušava da sačuva većinu svoje stranke u Predstavničkom domu i Senatu.
Uz trgovinske tenzije i carinsku politiku administracije, rat u Iranu dodatno je pojačao zabrinutost zbog inflacije, jer su porasle cijene nafte i prirodnog gasa. U Bijeloj kući, ipak, tvrde da je riječ o privremenim poremećajima i da se u nastavku godine očekuje snažniji rast.
„WOW! Zlatno doba Amerike je pred nama“, napisao je Trump na društvenim mrežama 11. februara, nakon što je mjesečni izvještaj o zapošljavanju pokazao rast od 130.000 radnih mjesta u januaru.
Od tada, međutim, tržište rada pokazuje znake slabosti. Izvještaj objavljen u petak pokazao je da je u februaru izgubljeno 92.000 radnih mjesta. Podaci za januar i decembar naknadno su revidirani naniže, dok je u decembru zabilježen pad od 17.000 radnih mjesta.
Iako mjesečni podaci mogu varirati, sve je vidljiviji trend koji ukazuje na kontinuiranu slabost tržišta rada.
Bez zdravstvenog sektora, američka ekonomija bi izgubila oko 202.000 radnih mjesta otkako je Trump preuzeo dužnost predsjednika u januaru 2025. godine. Administracija, međutim, ističe da rast zaposlenosti u građevinarstvu, posebno izvan stambene izgradnje, ukazuje na potencijalni budući rast zapošljavanja.
Rast cijena goriva
Trump često ističe da nova radna mjesta dobijaju građani rođeni u Sjedinjenim Državama, a ne imigranti. Međutim, najnoviji izvještaj o zapošljavanju doveo je u pitanje dio te tvrdnje.
Stopa nezaposlenosti među osobama rođenim u SAD-u porasla je u posljednjih 12 mjeseci sa 4,4 na 4,7 odsto. To znači da mnogi ljudi za koje je Trump tvrdio da će dobiti posao zbog strožije imigracione politike i dalje traže zaposlenje.
„Smanjenje troškova energije jedna je od najvažnijih mjera koje možemo preduzeti kako bismo smanjili cijene za američke potrošače“, rekao je Trump u nedavnom govoru u Teksasu, neposredno prije nego što su SAD i Izrael napali Iran.
„Jer kada smanjite troškove energije, smanjujete troškove svega“, dodao je.
Predsjednik je više puta poručio Amerikancima da je održavanje niskih cijena goriva ključno za suzbijanje inflacije. Isticao je i podatke koji su bili znatno niži od nacionalnog prosjeka kako bi pokazao da vožnja automobila postaje jeftinija.
Međutim, napadi na Iran, koji su počeli 28. februara, zasad su promijenili tu sliku. Cijene goriva na benzinskim pumpama porasle su za 19 odsto u proteklom mjesecu, dostigavši nacionalni prosjek od 3,45 dolara po galonu.
Investiciona banka Goldman Sachs upozorila je u analitičkoj bilješci da bi, ukoliko visoke cijene nafte potraju, inflacija mogla porasti sa 2,4 odsto u januaru na oko tri odsto do kraja godine.
Zamjenik portparola Bijele kuće Kash Desai izjavio je da je predsjednik bio jasan u vezi sa kratkoročnim poremećajima koji su posljedica vojne operacije protiv Irana, ali da američke i savezničke snage ostvaruju značajan napredak.
Pad berze
Tramp je nedavno podsjetio da je indeks Dow Jones dostigao rekordnih 50.000 poena, ali ta činjenica danas ima manji značaj.
Dow Jones Industrial Average, jedan od pokazatelja koji predsjednik često koristi kao mjerilo ekonomskog uspjeha, pao je oko pet odsto u posljednjih mjesec dana.
Akcije su rasle tokom Trampovog mandata, ali su rasle i ranije, dok je predsjednik bio demokrata Joseph Biden.
Analitičari navode da bi se nedavni pad mogao preokrenuti ukoliko rat s Iranom završi i kompanije ostvare solidne rezultate u narednim kvartalima.
Ipak, upozoravaju da je pad upozoravajući signal, jer je administracija snažno promovisala ulaganje građana na berzu, uključujući i posebne investicione fondove poput takozvanih „Trumpovih računa“ za djecu.
Berza je postala važan pokazatelj raspoloženja u ekonomiji – investitori koji imaju novac na tržištu obično su optimističniji, dok su oni bez ulaganja skloniji pesimizmu.
Joanna Hsu sa Univerziteta u Mičigenu primijetila je da je u februaru „značajan“ rast optimizma među vlasnicima akcija u potpunosti nadoknadio pad raspoloženja među potrošačima koji ne ulažu na berzi.
Tramp ipak može ukazati na jedan pozitivan trend – rast produktivnosti ekonomije, koja stvara veću vrijednost za svaki odrađeni sat rada. To se smatra dobrim signalom za dugoročni ekonomski rast u Sjedinjenim Državama.
(Izvor: Seebiz)
