Koncesioni tender za izgradnju putnog pravca Milot – Balldre zaključen je bez ijedne žalbe na tendersku dokumentaciju, čime je otvoren put za razmatranje ponuda koje su dostavile zainteresovane kompanije, prenose albanski mediji. Izgradnja puta ovog puta ima strateški značaj i za Albaniju i za Crnu Goru, jer predstavlja ključnu dionicu budućeg Jadransko-jonskog autoputa koji bi povezao obje zemlje sa evropskom transportnom mrežom i skratio put između Podgorice, Bara i Tirane. Ovaj projekat bi, uz planirani most na Bojani, stvorio najkraću saobraćajnu vezu duž južnog Jadrana, otvorio nove mogućnosti za turizam, trgovinu i investicije, te omogućio Crnoj Gori direktan izlaz na TEN-T koridor Evropske unije.
Kako prenose albanski mediji, ukupno tri kompanije pokazale su interesovanje, a ako se i ova faza uspješno završi, biće nastavljeno sa potpisivanjem ugovora s izabranim izvođačem i početkom radova na ovom važnom putnom segmentu, koji je dio Jadransko–jonskog koridora. Drugim riječima, završetak ove albanske dionice znači pripremu za povezivanje sa crnogorskim dijelom autoputa, koji bi Crnoj Gori otvorio brzu vezu s Tiranom i južnim Jadranom.
Cilj koncesionog tendera je pronalaženje privatne kompanije koja će izgraditi ovaj putni pravac, a prema dokumentima iz tendera, proces izgradnje bi trebalo da traje 30 mjeseci od dana potpisivanja ugovora. Prema tenderskoj dokumentaciji, ukupna procijenjena vrijednost projekta iznosi oko 365 miliona eura (bez PDV-a), dok će trajanje koncesionog ugovora biti 35 godina. Kako prenose albanski mediji, u tu vrijednost uključeni su troškovi projektovanja, izgradnje, upravljanja i održavanja puta, koji će biti autoput kategorije A, umjesto sadašnje saobraćajnice kategorije C.
Putni pravac Milot–Balldre dug je oko 17 kilometara. Počinje u čvoru Milot, gdje će se povezati sa ostalim putnim segmentima Milot–Thumanë – Kašar – Lekaj – Rruga e Kombit, i završava se na postojećem putu Tirana–Skadar, u Balldreu.
Ova dionica dio je budućeg Jadransko–jonskog koridora, koji treba da poveže Trst – Dubrovnik – Podgoricu – Skadar – Tiranu – Janjinu – Patrase.
Crnogorska i albanska vlada su još 2021. godine potpisale Memorandum o saradnji o razvoju Jadransko–jonskog autoputa i ugovore o tehničkoj saradnji preko ministara saobraćaja. Tokom 2023. i 2024. projekat je bio prioritet i u Deklaraciji Berlinskog procesa, gdje je identifikovan kao “regionalni infrastrukturni stub” finansijski podržan od EU, EIB i EBRD.
S crnogorske strane, projekat mosta na Bojani nalazi se u fazi pripreme planske i tehničke dokumentacije, bez definisanog roka za početak gradnje. Iz Ministarstva saobraćaja ranije je saopšteno da su u budžetu za 2025. godinu predviđena sredstva za izradu projektne dokumentacije i početne radove, te da je donošenjem planskog dokumenta, tj. usvajanjem Prostornog plana Crne Gore do 2040. godine, stvoren je osnov za početak realizacije projekta.
