Privredni sud Crne Gore u 2025. godini riješio je 2.866 predmeta, više nego što ih je primio, čime je smanjen ukupan broj neriješenih slučajeva, kazao je za portal Bankar predsjednik Mladen Grdinić. Dodaje da su u prva tri mjeseca 2026. podnijeta 54 predloga za otvaranje stečaja, gotovo upola manje nego lani, što je posljedica novog Zakona o privrednim društvima i uvođenja prinudne likvidacije. Grdinić ističe da čak 95% stečajeva pokreću sami dužnici, najčešće bez imovine, dok efikasan rad suda ostaje ključan za pravnu sigurnost i poslovni ambijent.
Koliko je predmeta ukupno zaprimljeno u Privrednom sudu u 2025. godini, koliko ih je riješeno, a koliko je trenutno neriješeno? Kakav je odnos između priliva i riješenih predmeta – da li sud uspijeva da smanjuje zaostatak ili on i dalje raste?
Privredni sud je tokom 2025. godine riješio 2.866 predmeta, dok je primio 2.542 predmeta, čime je ostvarena ukupna ažurnost od 112,75 %, odnosno riješeno je više predmeta nego što je primljeno, što je rezultiralo smanjenjem ukupnog broja neriješenih predmeta na 2.268 predmeta. Ostvareni rezultat predstavlja značajan napredak, posebno poredeći rezultate suda iz prethodnog perioda, kada je u 2021.
godini nivo ažurnosti bio 85,74 % i 2022. godine kada je iznosio 70,47 %. Dakle, i pored činjenice da od sredine 2021. godine do danas nikada nije imao popunjena sva sudijska mjesta, Privredni sud Crne Gore je nakon izbora predsjednika suda i djelimičnog popunjavanja sudijskog kadra u posljednje tri godine broj neriješenih predmeta smanjio za 23 %.
Da li Privredni sud ima problem sa nedostatkom sudijskog kadra, koliki je prosječan broj predmeta po sudiji i u kojoj mjeri takvo opterećenje utiče na efikasnost rada i odlučivanja?
Iako je u maju 2023. godine Sudski savjet Crne Gore povećao broj sudija umPrivrednom sudu na 18 sudija i predsjednika suda, trenutno sud radi sa dvanaest sudija i predsjednikom suda. Treba reći da je to značajno bolja situacija u odnosu na period kada je u sudu radilo tek sedmoro sudija, ili čak četvoro u jednom kratkom periodu. Problem kontinuiranog rada Privrednog suda sa većim brojem nepopunjenih
sudijskih mjesta počev od sredine 2021. godine imao je evidentan uticaj na ažurnost rada suda u prethodnom periodu, jer je ukupan broj neriješenih predmeta na kraju godine sa 1312 za 2020. godinu porastao na 2946 za 2022. godinu. Ipak, iako nekompletni, uspijevamo da u kontinuitetu smanjujemo broj neriješenih predmeta. Svjestan sam da taj proces ne ide dinamikom koju očekuju naše stranke i cjelokupna
javnost, ali poredeći početak ove godine sa istim periodom prošle godine, optimista sam da ove godine možemo popraviti rezultat. U pravosuđu se problemi mogu generisati u vrlo kratkom vremenskom periodu, što se u slučaju Privrednog sudadesilo sa gubitkom značajnog broja sudija, dok je za njihovo prevazilaženje nužan dugotrajan, sistematičan i kontinuiran rad.
Kako i na koji način se može povećati ažurnost u radu Privrednog suda?
Ključ je u kompletiranju sudijskog kadra. Očekujem da će tokom ove godine biti okončan postupak izbora jednog sudije i da će se sredinom godine sa dužeg bolovanja vratiti još jedna sudija. Njihov dolazak će značajno unaprijediti efikasnost postupanja u sudu. Takođe, u ovom trenutku se intenzivno radi na unapređenju sudske prakse, pa smatram da će realizacija tog projekta značajno olakšati rad sudijama na predmetima i obezbijediti ujednačenje sudske prakse. Uz pomoć partnera iz EUROL 4 obezbijedili smo podršku stranog eksperta od kojeg očekujemo da će nakon analize iskustva suda u složenim stečajnim postupcima predložiti određene modele rješenja za probleme koji tradicionalno postoje u ovim postupcima.
Koliko je stečajnih postupaka pokrenuto od početka godine i koji su najčešći razlozi za njihovo pokretanje? Ko je najčešće inicijator?
Razlozi zbog kojih se može otvoriti stečaj nad privrednim društvom su trajnija nesposobnost plaćanja ili prezaduženost stečajnog dužnika. Za prva tri mjeseca 2026. godine podnijeto je 54 predloga za otvaranje stečaja, što je praktično polovina od broja koji je u istom periodu prošle godine podnijet. Mišljenja sam da osnovni razlog za smanjenje broja podnijetih predloga leži u činjenici da je sredinom januara na snagu stupio novi Zakon o privrednim društvima, koji predviđa mogućnost prinudne likvidacije nad privrednim društvima koja Poreskoj upravi za dvije uzastopne poslovne godine nijesu dostavila godišnje finansijske izvještaje u roku propisanom zakonom. Činjenica je da oko 95 % od svih stečajeva koji se pokrenu pred Privrednim sudom čine predmeti u kojima je predlagač sam stečajni dužnik, koji po pravilu nema imovinu iz koje se mogu namiriti povjerioci, zbog čega će se ubuduće najveći broj ovakvih firmi izbrisati kroz postupak prinudne likvidacije, a ne
kroz stečaj. Ostalih 5 % postupaka je pokrenuto na predlog povjerilaca, koji u sudskom i izvršnom postupku ili na drugi način nijesu uspjeli da naplate svoja potraživanja. Analizirajući strukturu stečajnih predmeta koji su pokrenuti u posljednjem periodu, nameće se zaključak da je značajno smanjen broj predmeta u kojima je stečaj otvoren nad privrednim društvima koja imaju značajnu imovinu i veliki broj neizmirenih potraživanja.
Da li su sporovi i stečajni postupci u Crnoj Gori danas više kočnica ili podrška ekonomskom razvoju? Koliko efikasnost Privrednog suda utiče na odluke investitora da ulažu u Crnu Goru?
Parnični i stečajni postupci u savremenim ekonomijama mogu biti i kočnica i podrška razvoju, a sve u zavisnosti od njihove efikasnosti. U slučaju Crne Gore, imajući u vidu dostupnu statistiku o broju riješenih predmeta i trend smanjenja zaostalih predmeta, može se zaključiti da nema osnova za sumnju u kapacitete Privrednog suda da odgovori na potrebe privrede. Naprotiv, takvi podaci ukazuju na institucionalnu sposobnost da se sporovi rješavaju u razumnim rokovima, što je ključni preduslov za pravnu sigurnost. Istovremeno, nesporno je da efikasnost sudskih postupaka, posebno u oblasti privrednih sporova i stečaja, direktno utiče na percepciju investitora. Investitori traže predvidivo i pouzdano pravno okruženje, u kojem mogu efikasno zaštititi svoja prava i brzo riješiti eventualne sporove. U tom smislu, efikasan Privredni sud ne predstavlja samo pravosudni organ, već i važan element investicione klime. Zato efikasnost treba da bude i svojevrsni standard kojem se kontinuirano teži, ali i podsjetnik da rad suda ima šire implikacije po državu u cjelini, od ekonomskog rasta do međunarodne reputacije. Upravo zbog toga, dalji napori ka unapređenju efikasnosti postupanja nijesu samo pitanje pravosuđa i vladavine prava, već i strateški interes ekonomskog razvoja Crne Gore.
Kakvi su Vam planovi za naredni period i šta će Vam biti prioritet?
Za poboljšanje rezultata rada suda u narednom periodu od ključne važnosti je potpuna kadrovska popuna i stabilizacija sudijskog sastava, jer je stabilan sudijskisastav ključan za kontinuitet rada na predmetima, smanjenje potrebe za ponavljanjem postupaka i dugoročno smanjenje broja starih predmeta. Ukoliko ispunimo taj preduslov, vjerujem da ćemo na kraju petogodišnjeg ciklusa imati za 50 % manje predmeta nego na početku, a to je situacija u kojoj je moguće u svakom predmetu redovno postupati i ostvariti punu efikasnost u rješavanju predmeta.
(Izvor: Bankar)
