SAD je uveo carine na uvoz zlatnih poluga od jednog kilograma, što prijeti izazivanjem snažnih promjena na tržištu i predstavlja novi udarac za Švajcarsku, koja je već pogođena carinskom stopom od 39 odsto i koju sada pokušava da ublaži putem pregovora.
Švajcarska je poznata kao svjetski centar za rafinaciju zlata.
Američka carinska služba objavila je da će zlatne poluge težine jednog kilograma i 100 unci biti svrstane u kategoriju proizvoda podložnih carinama, u skladu sa odlukom od 31. jula u koju je uvid imao Financial Times.
Ova odluka je u snažnoj suprotnosti s ranijim očekivanjima zlatarske industrije, koja je pretpostavljala da će ovaj tip zlatnih poluga biti izuzet iz sistema carinjenja.
Poluge od jednog kilograma predstavljaju najčešći oblik trgovanja na Comexu – najvećem svjetskom tržištu fjučersa za zlato. Takođe, one čine većinu švajcarskog izvoza zlata u SAD.
Zbog toga su fjučersi zlata za isporuku u decembru dostigli rekordnu cijenu od 3.534 dolara za takozvanu finu uncu, što je težina od 31,1 gram.
Zlato je jedan od najvažnijih švajcarskih izvoznih proizvoda u SAD.
Prema riječima Kristofa Wilda, predsjednika Švajcarske asocijacije proizvođača i trgovaca plemenitim metalima, uvođenje carina na zlato će gotovo onemogućiti zadovoljenje potražnje za ovim metalom.
Ranije ove godine trgovci su žurili da uvezu zlato u SAD prije nego što su uvedene Trampove carine na takozvani “dan oslobođenja” početkom aprila, što je privremeno izazvalo nestašicu zlata u Londonu. Međutim, kada su tada carine objavljene, bilo je dosta izuzetaka – uključujući i zlato, jer se tumačilo da su velike zlatne poluge izuzete iz novih mjera.
Svjetska trgovina zlatom se uobičajeno odvija u obliku trougla: velike zlatne poluge putuju između Londona i Njujorka preko Švajcarske, gdje se preoblikuju u različite veličine. Tržišta Londona i Njujorka koriste različite standarde – London preferira poluge od 400 finih unci, dok se u Njujorku češće koriste one od jednog kilograma, prenose Financije.hr.
Cijena zlata je od početka godine porasla za 27 odsto. Tome su doprinijeli strah od inflacije, zabrinutost zbog nivoa državnih dugova i sve manja uloga dolara kao rezervne valute.
U periodu od 12 mjeseci zaključno s krajem juna, iz Švajcarske je u SAD izvezeno zlato u vrijednosti od 61,5 milijardi dolara. Po važećim carinskim stopama, na tu količinu bi se plaćala carina u iznosu od 24 milijarde dolara.
„Prevladavalo je uvjerenje da plemeniti metali, prerađeni u Švajcarskoj i izvezeni u SAD, mogu da uđu bez carina. Međutim, carinska klasifikacija nije uvijek precizna“, istakao je Wild.
Nekoliko švajcarskih firmi koje se bave preradom zlata navode da su mjesecima, u saradnji sa advokatima, analizirale koje vrste zlatnih proizvoda mogu biti izuzete iz carinskog režima. Dvije od tih firmi su za Financial Times izjavile da su privremeno smanjile ili zaustavile izvoz u SAD dok se situacija ne razjasni.
Pojašnjenje američke carinske službe stiglo je kao odgovor na direktan zahtjev jedne švajcarske kompanije.
