Jasno je da na lokalnom tržištu postoji impresija da cijene nekretnina idu „nebu pod oblake“. Međutim, globalni podaci ne potvrđuju ovaj trend – države Balkana uglavnom bilježe godišnji rast od nekoliko procenata, sa izuzetkom Crne Gore, koja je u prethodnim godinama prednjačila“, kaže za Biznis.rs direktor kompanije PlanRadar za jugoistočnu Evropu Bojan Petković.
Kao kompanija koja je svojom platformom implementirala digitalizaciju u građevinarstvo i upravljanje nekretninama, njihovi podaci o cijenama potvrđuju situaciju na terenu.
„Što se tiče cijena, veći gradovi su, naravno, skuplji od manjih, izuzev onih koji imaju povoljne turističke lokacije. Beograd i Zagreb imaju, primjera radi, više cijene nekretnina od Sarajeva ili Skoplja, ali ne nužno i u poređenju sa primorskim gradovima. Postoje i primjeri gdje cijene stanova u najvećim gradovima rastu, dok na nivou države padaju, kao što je na primjer bio slučaj u Bosni i Hercegovini u prethodnom periodu“, objašnjava Petković.
On dodaje da svako tržište ima svoje karakteristike i adute i da su države poput Crne Gore i Bugarske privlačne zbog morske obale, dok je ustanovljen trend da sve više zaposlenih traži alternativu radu u kancelarijama i gradskim sredinama.
Svoje adute imaju i Beograd i Zagreb
„Rastući privredni rezultati, nove investicije, infrastrukturni radovi i dobar položaj garantuju nastavak interesovanja investitora za Beograd, a blizina mora, članstvo u EU i dobra povezanost takođe rezultuju u značajnom interesovanju za Zagreb. Ovo nije samo lokalna specifičnost – svugdje u svijetu postoje regioni ili gradovi koji su investitorima interesantniji i time dolazi i do viših investicija, ali i viših cijena“, ocjenjuje Petković.
Šta nas čeka
Uz ogradu da su procjene o daljem kretanju cijena nezahvalne, sagovornik Biznis.rs-a ističe da su se, sa jedne strane, već krajem prethodne godine pojavile analize koje su predviđale sporiji, ali i dalje pozitivan rast cijena nekretnina na globalnom nivou u narednom periodu, a svjedoci smo da je početak ove godine donio nove neizvjesnosti.
„Sigurno je da će rast inflacije i usporavanje ekonomskih aktivnosti negativno uticati na tražnju i time na dalji rast cijena nekretnina. Sa druge strane, smanjena ponuda i kašnjenja u transportu građevinskih materijala mogu pogurati cijene na više, i tu će sve zavisiti kako od tražnje, tako i od individualnih rješenja u pojedinim državama i regionima. Primjera radi, ukoliko analiziramo posljedice pandemije Covid-19 možemo vidjeti da je rast cijena nekretnina u tom periodu bio prisutan prije svega u razvijenijim državama, koje su dodatno pružale različite oblike pomoći stanovništvu i privredi, te sve zavisi i kako će vlade reagovati na novonastalu krizu u narednom periodu i koliko će ona potrajati“, naglašava Petković.
Cijene građevinskih materijala bilježe rast još od početka pandemije Covid-19, a trenutna kriza na istoku Evrope dodatno otežava i poskupljuje kako nabavku, tako i transport materijala.
„Primjera radi, rast cijena na tržištu naftnih derivata dovodi i do rasta cijena boja, asfalta, stiropora neophodnog za izolaciju, i drugih materijala. Rastu i cijene gvožđa, bakra, aluminijuma, čeličnih armatura, cementa… Vidimo da i Privredna komora Srbije prepoznaje probleme sa kojima se građevinska industrija suočava, i nadamo se da će i na lokalnom i na globalnom nivou uskoro biti pronađena rješenja za ove aktuelne izazove“, optimista je Petković.
Rast cijena na svim svjetskim tržištima
Sagovornik navodi podatke sa globalnog nivoa gdje su cijene nekretnina zabilježile značajan rast u 2021. godini na skoro svim tržištima, što predstavlja nastavak dugogodišnjeg trenda.
Prema podacima Global House Price Indeksa kuće Knigth Frank, cijena nekretnina je tokom 2021. godine na globalnom nivou porasla za 10,3 odsto, a države kao što su Australija, Novi Zeland, Češka, Slovačka ili Holandija su zabilježile godišnji rast od preko 20 odsto, dok je apsolutni rekorder bila Turska sa rastom od preko 50 odsto na godišnjem nivou.
Ipak, sam kraj prethodne godine donio je i blago usporavanje trenda rasta cijena nekretnina, tako da je primjera radi, rast cijena na globalnom nivou u posljednjem kvartalu 2021. godine bio za 1,5 odsto niži u odnosu na treći kvartal iste godine.
„Kao što sam i naveo, vrlo je nezahvalno praviti bilo kakve prognoze, jer budući trendovi zavise od mnogo faktora na koje u ovom trenutku niko pojedinačno iz industrije ne može uticati. Ipak, iz ugla posla kojim se bavim ukazao bih i na potrebu da se građevinska i industrija nekretnina prilagode novonastalim okolnostima, i kao i mnoge industrije ranije počnu da primjenjuju rješenja za unapređenje poslovanja koja su nadohvat ruke. Tu, prije svega, mislim na digitalizaciju poslovanja koja može obezbijediti snižavanje troškova, bolju komunikaciju i evidenciju radova, bolje upravljanje zalihama i radovima… Na taj način, bilo da se radi o izgradnji novih projekata ili održavanju već postojećih, postoji mogućnost da se dio problema nadomjesti i nastavi sa efikasnijim poslovanjem i u kriznom periodu“, zaključuje Petković.
