Prije šest mjeseci, glavne centralne banke svijeta bile su spremne za potez koji bi svako s kreditnom karticom, ko planira kupiti kuću ili voditi posao pozdravio: globalni pomak ka nižim kamatnim stopama koji bi učinio zaduživanje jeftinijim i kredite dostupnijim.

Smanjenje kamatnih stopa je “tema o kojoj se razgovara u svijetu, kao i tema o kojoj razgovaramo mi,” rekao je predsjednik Federalnih rezervi Jerome Powell na konferenciji za novinare prošlog decembra, kada je raspoloženje među investitorima bilo euforično zbog perspektive labavijih finansijskih uvjeta, a organizacije poput Međunarodnog monetarnog fonda su se brinule da će Powell i njegovi saradnici prebrzo smanjiti stope i tako potkopati napore za suzbijanje inflacije.

Pokazalo se da su te zabrinutosti bile neopravdane. Zajedničko ublažavanje monetarne politike koje se činilo neizbježnim krajem 2023. uglavnom je nestalo jer su se glavne centralne banke suočile s inflacijom koja se pokazala postojanijom nego što se očekivalo, te s ekonomskim i rastom plaća koji su se pokazali otpornijima. Učinjeni su neki skromni koraci, uključujući početna smanjenja ovog mjeseca od strane Evropske centralne banke i Banke Kanade. Ali to je uglavnom bilo da se ispuni obećanje dato kada se činilo da inflacija brzo pada, a raspoloženje u Frankfurtu, Londonu, Washingtonu i drugdje se od tada promijenilo iz centralnobankarskog “pokrenite motore” u nešto slično “držite konje.”

Nakon brzog podizanja kamatnih stopa u 2022. i 2023. kako bi se borili protiv inflacije, prvi potez ka ublažavanju politike će biti “značajan,” rekao je Powell na konferenciji za novinare prošle sedmice kada su nove projekcije Fedovih tvoraca politike pokazale da očekuju samo jedno smanjenje kamatne stope za četvrtinu procentnog poena do kraja godine, u odnosu na tri projicirana u decembru i martu. “Kada počnemo ublažavati politiku, to će se pokazati u značajnom ublažavanju finansijskih tržišnih uvjeta,” rekao je Powell. “Želite to uraditi kako treba.”

NEPREDVIĐENI IZAZOVI

Većina ekonomista anketiranih od strane Reutersa sada očekuje samo jedno ili dva smanjenja kamatnih stopa Fed-a ove godine umjesto četiri koja su viđena u anketi prošlog decembra, prije nego što je Powell iznenadio tržišta sugerirajući da će prelazak na niže stope doći relativno brzo. Ali ekonomisti su bili dosljedniji u svojim stavovima nego što je to bilo tržišno određivanje cijena.
Ekonomisti anketirani od strane Reutersa prije šest mjeseci očekivali su da će Banka Engleske čekati do trećeg kvartala da smanji troškove zaduživanja, u skladu sa sadašnjim gotovo jednoglasnim očekivanjima za potez u augustu. Tržišno određivanje cijena u decembru, međutim, impliciralo je prvo smanjenje u maju, praćeno sa još tri tokom godine.

Dok je glavna inflacija pala blizu cilja BoE-a od 2%, bila je mnogo viša nego što se očekivalo u ključnom sektoru usluga u aprilu, a godišnji rast plaća od 6% u maju ostao je otprilike dvostruko veći od nivoa koji je u skladu s ciljem. Shodno tome, očekuje se da će BoE zadržati kamatne stope nepromijenjene na svojoj posljednjoj sjednici politike u mandatu premijera Rishija Sunaka – što znači da će prelazak na niže troškove zaduživanja čekati sljedeću britansku vladu.

Predviđanja ekonomista za prvi potez ECB-a takođe su se pokazala tačnima, ispravno predviđajući smanjenje u junu. Ali opet, tržišno određivanje cijena se dramatično promijenilo: u decembru je impliciralo smanjenje od 140 baznih poena u narednoj godini, počevši od marta. Sada tržišne cijene jedva odgovaraju jednom dodatnom smanjenju kamatne stope ove godine.

Policymakers ECB-a, međutim, dugo su upozoravali na “prepreke na putu” dok vraćaju inflaciju na cilj i – ukazujući rano da prvo smanjenje neće doći do juna – signalizirali su da tržišta možda previše unaprijed očekuju smanjenja.

Te “prepreke” sada mogu uključivati kako su tržišta uznemirena odlukom francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da održi prijevremene parlamentarne izbore koji bi mogli dovesti do dolaska krajnje desničarske vlade u Parizu sljedećeg mjeseca.
Ali za sada, predsjednica ECB-a Christine Lagarde i njen tim ostaju uglavnom uvjereni da će inflacija i dalje pasti na cilj od 2% do kraja 2025. godine.

“Centralne banke upravljaju kompromisom između inflacije i ekonomskog rasta,” svjesne da pretjerano restriktivna politika može ugroziti krhki oporavak ekonomije eurozone, rekao je tvorac politike ECB-a Mario Centeno u intervjuu za Reuters.
“Na kraju, razlika između sada i prije nekoliko mjeseci nije tako velika. Priča o dezinflaciji je još uvijek netaknuta,” rekao je guverner portugalske centralne banke.

NEMA PROGLAŠENJA POBJEDE

Kao i uvijek, upravljanje očekivanjima je dio priče. Još u decembru, kada se prvi put pojavio izgled za tri smanjenja u 2024. godini u projekcijama tvoraca politike Fed-a, Powell je na post-sastanku press konferenciji upozorio da “niko ne proglašava pobjedu” nad inflacijom. Ali opći ton njegovih primjedbi – s referencama na “stvarni” i “veliki” napredak u pogledu inflacije – činilo se da su učvrstili stavove da smanjenje stopa samo što nije počelo.

Iz jedne perspektive, dok bi prvo smanjenje moglo, kako je Powell rekao prošle sedmice, biti “značajno”, simboličko otvaranje očekivanog stalnog pada troškova zaduživanja, tačno vrijeme možda je manje važno u smislu makroekonomskog učinka.
Trenutno strogi jezik o smanjenjima, barem od strane Powella, možda je više o upravljanju očekivanjima nego o stvarnom izgledu – o držanju vrata otvorenima za stope da ostanu tamo gdje su duže nego što se očekivalo.

Podaci neposredno prije i nakon sastanka Fed-a prošle sedmice snažno su ukazivali na slabljenje pritisaka cijena, a investitori su uglavnom ignorisali Powellove komentare i nove projekcije tvoraca politike Fed-a kako bi zadržali opklade da će stope biti smanjene počevši od septembra.

Ipak, pad je bio veliki, s glavnim centralnim bankama koje sada dozvoljavaju da “restriktivna” monetarna politika opterećuje banke, preduzeća i domaćinstva mjesecima duže nego što se očekivalo. Neki se brinu da bi to moglo izazvati tačku pucanja.
“Nastavak restriktivne politike rizikuje da smanji potražnju za radnom snagom previše i poveća nezaposlenost iznad trenutnih 4%, što Fed projicira za kraj godine,” napisao je Nick Bunker, direktor ekonomskih istraživanja za Sjevernu Ameriku u Indeed Hiring Lab, kao odgovor na prošlosedmičnu odluku Fed-a. “Tržište rada se činilo nepobjedivim veći dio posljednje dvije godine, ali njegova zaštita ne može trajati zauvijek.”

Izvor: Reuters