Petanest milijardi njemačkih maraka je tokom Hladnog rata čuvano u tajnom bunkeru Bundesbanke. U to vrijeme, navodno, ni komšije nisu znale da on postoji. Sada je to privatni muzej i od 18.marta 2016. otvoren je za publiku.
Tajno podzemlje
Kada je Hladni rat u ranim 60-im bio na vrhuncu, Bundesbanka je izgradila sistem bunkera sa trezorima, kako bi sačuvala valutu za crne dane. Projekat je bio tajan. Ispod placa od 9000 kvadratnih metara u stambenom bloku u dolini rijeke Mozel, izgrađeno je 1500 kvadratnih metara bunkera, sa hodnicima dužine 300 metara. Potrošeno je 3000 kubnih metara betona.
Reda mora biti
Bivša kuća jednog ljekara na ogromnom placu, pretvorena je u centar za obuku radnika Bundesbanke. Samo šef tajnog centra za obuku je znao šta se nalazi u podrumu kuće. Soba na slici se nalazi u bunkeru i u slučaju nuklearnog napada na obližnju nuklearnu bazu Bihel, služila bi kao kancelarija.
Strah od kontaminacije
Sa zaštitnim odijelima i gas maskama „posada“ bunkera je trebalo da se zaštiti od radioaktivnih padavina i drugih opasnosti. Pored toga, postoji prostor za dekontaminaciju vodom i uređaj za mjerenje eventualne nuklearne kontaminacije.
Smještaj za 175 muškaraca
Bunker nije bio samo tajno skrovište za njemačke marke i njene čuvare. U slučaju atomskog napada, pružio bi zaštitu za 175 ljudi, preciznije- muškaraca. Sanitarni čvorovi ukazuju na to da žene nisu bile predviđene. Zaliha je bilo za period od dve nedelje.
Kontakt sa spoljnim svijetom
Odavde bi posada bunkera mogla da ima kontakt sa spoljnim svijetom. Tu su četiri telefonske i dvije telegrafske linije. Nije bilo nikakvog „crvenog telefona“ mada su o tome ispredane legende.
Vrata ka milijardama
Trezor – najvažniji dio bunkera, nalazi se iza čeličnih vrata. Ono malo ključeva za njih, nisu bili čuvani u bunkeru. Samo revizori Bundesbanke su ih imali i znali kombinacije brojeva. Ipak, vrata redovno otvorena kako bi se novac prebrojao. Navodno, tokom četvrt vijeka nije nestalo ni jedna novčanica.
15 milijardi njemačkih maraka u rezervi
Novac je trebalo da posluži u slučaju da strane sile pokušaju da destabilizuju njemačku marku ogromnim količinama falsifikovanog novca. Do toga nikada nije došlo. 1988, tj prije kraja Hladnog rata, taj strah je očigledno nestao i novac je uništen, a da nikada ne postao zakonsko sredstvo plaćanja. Samo nekoliko novčanica još uvjek postoji – kao istorijski dokument.
Spomenik kao privatni muzej
Dokumentacioni centar su stvorili Petra i Manfred Rojter. Bračni par zapravo ima autobusku kompaniju u susjednom gradu, a 2014. su kupili bunker i plac na kojem se nalazi. U bivšem centru za obuku, žele uskoro da otvore hotel.
Nova turistička atrakcija u Kohemu
U međuvremenu, bunker je pod zaštitom države, poput mnogih zgrada u turističkom gradu Kohem na Mozelu (Cochem an der Mosel): neo-gotički carski dvorac, srednjevjekovno srce grada i naravno čuveno vino. „Dokumentacioni centar“ je samo još jedna atrakcija.
B92
