Već je gotovo pune tri godine od ukidanja kvota za zapošljavanje stranih radnika u Hrvatskoj, za koji su poslodavci godinama lobirali, kako bi manjak ili slab interes domaćih radnika nadomjestili strancima.
Pitanja o tome koliko će to smanjiti ili usporiti rast plata u Hrvatskoj i dalje je otvoren, no u javnom prostoru sada sve izraženija postaje i briga za prava tih radnika u Hrvatskoj, kvalitetu standarda života koji im se tu pruža i briga o njihovom integriranju u hrvatsko društvo, jer, njihov broj kontinuirano raste.
Prije liberalizacije tržišta rada, država je već povećavala broj dozvola koje na godišnjem nivou poslodavci mogu koristiti za “uvoz” stranih radnika, a one su se podizale s nekoliko hiljada, da bi sada njihov broj premašio 130 hiljada. Nadmašio je i broj nezaposlenih u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (trenutno ih je manje od 110 hiljada).
Prije deset godina, u godini u kojoj je Hrvatska postala punopravna članica EU, prema podacima MUP-a od 329 novih radnih dozvola za koje su poslodavci mogli po godišnjoj kvoti aplicirati, izdano je bilo 168 novih dozvola, dok je još bilo produženo 1881 dozvola unutar kvote i 992 izvan kvote.
Pred samu liberalizaciju kvota je povećana na oko 78,5 hiljada dozvola, ali zbog korone one tokom 2020. nisu sve iskorištene. Već protekle dvije godine broj intenzivno stranaca raste, a u ovoj godini, do početka oktobra, MUP je izdao više od 133 hiljada dozvola za boravak i rad strancima koji dolaze iz trećih zemalja.
Gotovo da nema djelatnosti ili područja Hrvatske u kojoj se ne sreće strane radnike, a strane radnike vidimo čak i u poslovima pojedinih državnih preduzeća poput Hrvatske pošte, no najveći dio dozvola izdat je u graditeljstvu, turizmu i ugostiteljstvu. To su i prije otvaranja tržišta za strane radnike bila uska grla na tržištu rada.
Izvor: Poslovni dnevnik
