Vlada Abu Dabija uložila je oko 22 milijarde dolara za Etihad ervejz u posljednjih sedamnaest godina, sa ambicijom da svog nacionalnog prevoznika pretvori u važnog igrača na globalnoj avio-sceni. Međutim ti napori su, kako piše Bloomberg posljednjih godina posustali.

Velika ulaganja, koja su bila aktuelna prije blokade avio-saobraćaja koju je izazvala pandemija vjerovatno su bila samo uvod u novčanu podršku za koju se očekuje da će stići ove godine, s obzirom na veliku potrebu koja je potrebna vazdušnom saobraćaju.

Obim državne pomoći takođe bi mogao da usmjeri pažnju na sporazum koji je postignut prije dvije godine kojim je riješen dugotrajni spor koji je nastao zbog pomoći koju vlade daju aviokompanijama u tom regionu Bliskog istoka. Tim sporazumom, kako se podsjeća, najveće američke aviokompanije suprotstavile su se avio-kompanijama u Kataru i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Američki avio-prevoznici se inače zalažu za smanjenje, kako objašnjavaju, nepravednih subvencija u iznosu većem od 50 milijardi dolara namijenjenih Katar ervejzu, Emiratesu i Etihadu.

Tokom nedavnih sastanaka investitora, Etihad je otkrilo ranije nepoznata finansijska ulaganja u obveznice, uoči prodaje sukuka (obveznica koje su u skladu sa šerijatskim pravom) i saopštila da su izvršene do kraja prošle godine i kako se dodaje nije bilo odmah jasno da li su plaćanja izvršena nakon 2018. godine.

Ujedinjeni Arapski Emirati tada su se složili da treba da povećaju finansijsku transparentnost u svojim avio-kompanijama kao dio dogovora sa Sjedinjenim Državama.

Kako dodaje Bloomberg, Etihad ipak neće objaviti svoje obveznice, a investitori su potpisali ugovor o njihovom neotkrivanju, tako da su detalji i dalje nepoznati.

Kompanija je inače zaključno sa 2019. godinom nagomilala gubitke u iznosu od 5,67 milijardi dolara, a iako nije objavila da li je dobila neku državnu pomoć, prodala je svoje tranzicione islamske obveznice za 600 miliona dolara u okviru sukuk programa vrijednog tri milijarde dolara.

Emirates, koja je vodeća aviokompanija sa sjedištem u Dubaiju i Katar Airvais dobili su po dvije milijarde dolara pomoći, Lufthanza 10,5 milijardi dolara (devet milijardi eura), a Južna Afrika je odlučila da spasi svoju nacionalnu aviokompaniju sa 641 milion dolara.

Etihad je ove godine smanjio poslovanje i produžio preriod utokom kojeg će zaposleni primati niže plate, a gubitak u prvoj polovini godine bio je 758 miliona dolara.

Uprkos milijardama dolara koje je Abu Dabi uložio u kompaniju, Etihad je 2017. napustio strategiju saveza u vlasničkim udjelima sa stranim partnerima i usredsredio se na regionalna putovanja.

Investitorima u obveznice koje su izdate 2015. godine za pomoć u finansiranju Etihada i mreže povezanih društava u kojima je imao udio, vraćeno je samo 43% novca, zaključno sa uplatom od od 700 miliona dolara 28. septembra, čime je dug samo formalno podmiren.

Partnerski odnos sa Etihadom ima i Er Srbija, koja je kako piše Nova ekonomija najvjerovatnije izmirila dio duga od 120 miliona eura i uplatila prvu ratu tog kredita u iznosu od 57,6 miliona dolara, ali međutim i dalje, kako se dodaje nije poznato ko je taj dug platio.