Unija poslodavaca (UPCG) već duži vrijeme ukazuje na neophodnost smanjenja opterećenja na rad jer takva opterećenost zarade, najveća u regionu, svakako ne može doprinijeti povećanju održivosti poslovanja, otvaranju novih radnih mjesta i formalizaciji rada, kao i stvaranju novih poslovnih subjekata u Crnoj Gori, kazala je za Dan predsjednica ove poslovne organizacije Svetlana Vuksanović.
“Naši zahtjevi u vezi sa smanjenjem “troškova rada” izneseni su značajno prije nego što se na Socijalnom savjetu pojavila inicijativa za povećanje minimalne zarade. U kontekstu pomenute inicijative smatramo da je zahtjev za smanjenje opterećenja zarade prioritet, tj. prethodno pitanje, čije rješavanje u korist crnogorske privrede treba biti preduslov za dalje pregovore o povećanju minimalne zarade. U tom smi slu, drago nam je da su i naši socijalni partneri iz redova sindikata prepoznali značaj ovog pitanja i podržali nas u našim zahtjevima”, izjavila je Vuksanovićeva.
Odgovarajući na pitanje smatra li da je Vlada mogla ili možda trebala da u 2019. godini ukine krizni porez na plate iznad prosjeka Vuksanović ističe da bi to bio poželjan potez koji bi rasteretio crnogorske poslodavce i koji bi bio značajan i za zaposlene, upravo kroz mogućnost povećanja zarade zbog prostora koji bi se stvorio rasterećenjem, tj. oslobađanjem poslodavca od ove obaveze.
“Generalan stav Unije poslodavaca je da su crnogorska privreda, odnosno poslodavci, previše opterećeni raznim nametima i to u mjeri da to značajno otežava njihovo poslovanje dovodeći ih tako na ivicu održivosti. Smanjenje i ukidanje određenih fiskalnih i parafiskalnih nameta je neophodnost na koji bi se način najbolje pokazala namjera donosioca odluka na državnom i lokalnom nivou da unaprijede poslovni ambijent na koji način bi se stvorile pretpostavke privrednog rasta, pospješivanje preduzetništva, smanjenje nezaposlenosti i niz drugih pozitivnih i potrebnih efekata. Kada govorimo o parafiskalnim nametima, ovakav stav smo potvrdili i argumentovali nedavno predstavljenim izvještajem o parafiskalitetima na lokalnom nivou koji je urađen u saradnji sa Međunarodnom organizacijom rada”, istakla je ona.
Prema njenim riječima povećanje akciza na duvanske proizvode imalo je one efekte na koje su ukazivali Vladi, a to je smanjenje prodaje duvanskih prodaja u formalnoj zoni, pa samim tim i prihoda države po osnovu akciza, dok je sa druge strane zabilježen “procvat” šverca duvanskih proizvoda i crnog tržišta uopšte.
Izvor: Dan
