Stresovi u bankarskom sektoru se pomno prate u pogledu njegovog potencijala da izazove kreditnu krizu, saopšteno je u nedjelju iz američkih Federalnih rezervi, dok je zvaničnik Evropske centralne banke takođe najavio moguće pooštravanje kreditiranja.
Vlasti širom svijeta su u visokoj pripravnosti zbog posljedica nedavnih previranja u bankama nakon kolapsa banke Silicijumske doline (SVB) u Sjedinjenim Državama (SVB) i Signature banke i spasilačkog preuzimanja Credit Suisse prije nedelju dana.
Prošla sedmica je završena crvenim svijetlom indikatora stresa na finansijskom tržištu. Euro je pao u odnosu na dolar, prinosi na državne obveznice eurozone su pali, a troškovi osiguranja od bankrota su porasli uprkos uvjeravanjima centralnih bankara i vlasti.
U najnovijem nastojanju da se umire investitori, Ministarstvo finansija SAD-a je u petak saopštilo da se Vijeće za nadzor finansijske stabilnosti složilo da je američki bankarski sistem “zdrav i otporan”.
“Ono što nam je nejasno je koliki dio ovih bankarskih stresova bi mogao dovesti ili dovodi do kreditne krize. Ta kreditna kriza… bi onda usporila ekonomiju. To je nešto što pratimo vrlo, vrlo pomno”, rekao je predsjednik Fed-a Minneapolisa Neel Kashkari u nedjelju u emisiji CBS-a “Face the Nation”.
Rekao je da je prerano da se procijeni kakve bi posljedice bakarski stres ostavio na ekonomiju i stoga prerano da se zna kako bi to moglo uticati na sljedeću odluku o kamatnoj stopi.
U međuvremenu u Evropi, ECB vjeruje da bi nedavna previranja u bankarskom sektoru mogla rezultirati nižim rastom i stopom inflacije, rekao je njen potpredsjednik Luis de Guindos.
“Naš utisak je da će oni dovesti do dodatnog pooštravanja kreditnih standarda u eurozoni. A možda će to uticati na privredu u smislu nižeg rasta i niže inflacije”, rekao je za Business Post.
Nakon što je švajcarska vlada osmislila spasonosno preuzimanje Credit Suisse od strane konkurentskog UBS-a sa sjedištem u Cirihu, njemačka Deutsche Bank je došla u centar pažnje investitora.
Akcije najveće njemačke banke pale su u petak za 8,5 posto, a troškovi osiguranja njenih obveznica od rizika od neplaćanja naglo su skočili, a dionice najvećih evropskih banaka su pale.
Iznenadni skok tenzija u bankama pokrenuo je pitanje da li će glavne centralne banke nastaviti s agresivnim povećanjem kamatnih stopa kako bi pokušale da smanje inflaciju, a neke je natjerao da spekulišu o tome kada će stope početi da padaju.
Erik Nielsen, glavni ekonomski savjetnik grupe UniCredit u Londonu, rekao je da centralne banke ne bi trebale odvajati monetarnu politiku od finansijske stabilnosti u vrijeme pojačanog straha da bi bankarski problemi mogli dovesti do široko rasprostranjene finansijske krize.
“Velike centralne banke, uključujući Fed i ECB, trebale bi da daju zajedničku izjavu da se svako dalje povećanje kamatnih stopa ne može razmatrati barem dok se stabilnost ne vrati na finansijska tržišta”, rekao je Nielsen u bilješci u nedjelju.
Fed je ove sedmice povisio kamatne stope za četvrtinu poena, ali je otvorio vrata za pauziranje daljih povećanja dok ne bude jasno kako bi se praksa bankarskog kreditiranja mogla promijeniti nakon nedavnog kolapsa SVB-a i njujorške Signature banke.
“Postoje neki zabrinjavajući znakovi. Pozitivna strana je to što se čini da su odlivi depozita usporeni. Nešto povjerenja se vraća među manje i regionalne banke,” rekao je Kashkari.
Turbulencije među bankarskim dionicama s obije strane Atlantika nastavljene su prošle sedmice, uprkos naporima političara, centralnih banaka i regulatora da otklone zabrinutost.
“Vidjeli smo da su tržišta kapitala uglavnom bila zatvorena u posljednje dvije sedmice. Ako ostanu zatvorena jer su zajmoprimci i zajmodavci nervozni, onda bi mi to govorilo, u redu, ovo će vjerovatno imati veći uticaj na ekonomije”, rekao je Kashkari i dodao: “Dakle, prerano je davati bilo kakve prognoze o sljedećem sastanku FOMC-a.”
Fed je uveo program hitnog pozajmljivanja koji bi spriječio druge regionalne banke da bankrotiraju. Nedavni podaci pokazuju da se novac kretao iz manjih u veće banke u danima nakon kolapsa SVB-a 10. marta, iako je predsjednik Fed-a Jerome Powell prošle sedmice rekao da misli da se situacija “stabilizovala”.
Izvor: Yahoo Finance
