Američko ministarstvo pravosuđa zatražilo je od banke Credit Suisse da plati između 5 i 7 milijardi dolara kako bi se okončala istraga zbog prodaje loših hipotekarnih vrijednosnica koje su izazvale svjetsku finansijsku krizu 2008., no banka je odbila nagodbu na taj iznos, doznaje se od dobro upućenog izvora.

Iznos predložene nagodbe sugeriše da bi trošak za banku mogao biti veći nego što su analitičari očekivali, što objašnjava zašto je rukovodstvo Credit Suissea, prema tvrdnjama drugog izvora, tražilo manju kaznu.

“Credit Suisse je uvjerena u postizanje boljeg rješenja“, tvrdi taj izvor. Ako pregovori propadnu, američke vlasti bi mogle tužiti banku, što će produžiti nesigurnost.

Američka državna sekretarka Loretta Lynch susrela se prošle nedjelje s izvršnim direktorom Credit Suissea Tidjaneom Thiamom, što je znak da su pregovori možda ušli u završnu fazu. rekla je osoba takođe upućena u događanja.

Potencijalni dogovor bi mogao biti postignut već ove nedjelje, dok su Credit Suisse i američko Ministarstvo pravosuđa odbili išta da komentarišu.

Kazna proizlazi iz inicijative američkog predsjednika Baracka Obame, pokrenute 2012., kojom se banke drže odgovornima za prodaju hipotekarnih dugova, dovodeći u zabludu investitore o rizicima, praksa koja je dovela do najgore ekonomske krize od 1930-ih.

Nakon rekordnih isplata američkih banaka kao što su Bank of America i JPMorgan, pažnja je pomjerena na evropske banke, poput Deutsche Bank, Royal Bank of Scotland, Barclays, UBS, HSBC te Credit Suisse.

Kazne, koje su za američke banke dostigle 46 milijardi dolara, mogle bi predstavljati novi udar i na evropske banke, od kojih mnoge i dalje imaju problema s nedovoljnim kapitalom.