Allianz je predstavio petnaesto izdanje svog Izvještaja o globalnom bogatstvu, koje analizira imovinu i dugove domaćinstava u skoro 60 zemalja.
Godinu 2023. obilježila su znatno manja ulaganja. Ipak, ekonomije su pokazale otpornost, a tržišta su čak i znatno porasla. U tom kontekstu, globalna finansijska imovina privatnih domaćinstava zabilježila je rekordan rast: rast od 7,6% više je nego nadoknadio gubitke od prošle godine (-3,5%).
Ukupna finansijska imovina iznosila je 239 biliona EUR na kraju 2023. godine. Tri glavne kategorije imovine imale su nejednak rast. Vrijednosni papiri (11,0%) i osiguranja/penzije (6,2%) imale su koristi od rasta na berzama i viših stopa, te su porasli znatno brže od prosjeka posljednjih deset godina. S druge strane, rast bankovnih depozita pao je na 4,6% nakon velikog rasta tokom pandemijskih godina, zabilježivši jedno od najnižih povećanja u posljednjih 20 godina.
Mnoge su države 2023. godine doživjele oporavak. Samo su dvije države, Novi Zeland i Tajland, zabilježile negativne stope rasta. Rast je bio relativno ujednačen u svim regijama, naročito u Aziji i Sjevernoj Americi, koje su obje imale stopu rasta veću od 8%, pri čemu su Sjedinjene Američke Države (8,6%) imale čak i veću stopu rasta od Kine (8,2%). Kao rezultat toga, prednost rasta ekonomija u razvoju u odnosu na razvijene ekonomije ponovno se znatno smanjila i prošle godine iznosila je samo dva procentna boda. U šest od posljednjih sedam godina, ekonomije u razvoju uveliko su izgubile prednost kad je riječ o rastu. „Relativno slabiji rast siromašnijih zemalja odražava novu stvarnost fragmentiranog svijeta“, rekao je Ludovic Subran, glavni ekonomista Allianza. „Do 2017. godine, kada je došlo do trgovinskog spora između SAD-a i Kine, siromašnije zemlje i dalje su imale prednost ekonomskog rasta od 10 procentnih bodova u odnosu na bogatije zemlje. Svi plaćamo cijenu za razdvajanje, ali ekonomije u razvoju najviše će to osjetiti. U manje povezanom svijetu postoji više nejednakosti.“
Bez bankarskih depozita
Tokom 2023. godine nastavila se normalizacija novih ulaganja u štednju nakon velikog rasta tokom pandemijskih godina prisilne štednje: zabilježen je pad od 19,3%, na 3,0 biliona EUR. Pad se gotovo u potpunosti može pripisati bankovnim depozitima.
Banke širom svijeta dobile su tek 19 milijardi EUR, što je pad od 97,7%. Za to su najodgovornija domaćinstva u SAD-u koja su povukla depozite u vrijednosti od 650 milijardi EUR. S druge strane, druge dvije kategorije imovine zadržale su popularnost među štedišama. Prilivi u vrijednosne papire ponovo su se povećali za 10,0%. Ipak, došlo je do značajne promjene favorita unutar ove kategorije imovine: iako su akcije na mnogim tržištima prodavane, štediše su ostvarile veliku dobit u obveznicama zahvaljujući zaokretu u kamatnim stopama. Osim toga, osiguranja/penzije pokazale su se relativno stabilnima, a pad novih ulaganja u štednju širom svijeta iznosio je samo 4,9%.
Očekivana opreznost Iako promjena kamatnih stopa nije znatno uticala na finansijsku imovinu, imala je jasan uticaj na obaveze domaćinstava u 2023. godini: rast privatnog duga dodatno je oslabio na 4,1% širom svijeta, što je najniži rast u devet godina. Ukupan iznos obaveza domaćinstava iznosio je 57 biliona EUR na kraju 2023. godine. Pad rasta duga zabilježen je 2023. godine u gotovo svim regijama.
Posebno je bio izražen u zapadnoj Evropi i Sjevernoj Americi, gdje se rast više nego prepolovio i iznosio 1,1%, odnosno 2,9%. Kako je nominalni rast globalne ekonomske aktivnosti ostao povišen zbog inflacije, globalni omjer duga (obaveze izražene kao procenat BDP-a) pao je treću godinu zaredom, za 1,5 procentna boda na 65,4%. To je ujedno i tri procentna boda manje nego prije 20 godina. Relativno snažan rast imovine i relativno slab rast obaveza doveli su do značajnog povećanja ukupne neto finansijske imovine (finansijska imovina umanjena za obaveze) od 8,8%. Ukupna neto finansijska imovina iznosila je na kraju 2023. godine 182 biliona EUR, što predstavlja povećanje od skoro 15 biliona EUR u odnosu na prethodnu godinu, te je takođe 4 biliona EUR više od prethodne rekordne vrijednosti iz 2021. godine.
Loši rezultati
Nekretnine predstavljaju drugu kategoriju imovine na koju su rastuće kamatne stope imale negativan uticaj. Kategorija je zabilježila najniži rast u 10 godina sa samo 1,8%, dok je u zapadnoj Evropi pala za 2,2%. Ipak, i u prošlosti su stope rasta nekretnina zaostajale na većini tržišta za finansijskom imovinom. Na primjer, u Sjevernoj Americi godišnja razlika bila je gotovo jedan procentni bod u posljednja dva desetljeća, što je odraz činjenice da su dugoročni kapitalni dobici za nekretnine niži od onih za akcije.
Budućnost će vjerovatno donijeti još više izazova s obzirom na sve veći uticaj klimatskih promjena na nekretnine. Iako su naslovi puni vijesti o prirodnim katastrofama, troškovi prelaska na ekološki održivije zgrade (tzv. tranzicioni rizici) dugoročno će imati veći uticaj. Projekcije indeksa cijena stambenih nekretnina (House Price Index – HPI) u različitim klimatskim scenarijima do 2050. godine pokazuju pad od 20% ili više za mnoga tržišta. Vrijednost nekretnina na obuhvaćenim tržištima mogla bi pasti za 30 biliona EUR. „Cijene nekretnina ubuduće će se određivati jednako prema lokaciji i prema energetskoj efikasnosti“, izjavio je Hazem Krichene, jedan od autora izvještaja.
„Iako su veći fizički rizici neizbježni, to ne važi za tranzicione rizike: oni su rezultat političkih odluka. Australija je pokazala svojim primjerom. Ambiciozne klimatske politike mogle bi dovesti do oštrog pada potrošnje energije, smanjujući uticaj na cijene nekretnina. Potencijalni veliki gubici na drugim tržištima jasan su poziv na efikasnu i djelotvornu klimatsku politiku. Još uvijek nije prekasno”, prenosi Svijet osiguranja.
Allianzova interaktivnu Globalna karta globalnog bogatstva: https://www.allianz.com/en/economic_research/research-data/interactive-wealth-map.html
Cijelo istraživanje pročitajte na linku: https://www.allianz.com/en/economic_research/insights/publications/allianz-global-wealth-report-2024.html
