Ukupna šteta od katastrofa u 2023. iznosila je 380 milijardi dolara, od čega je tek 50% bilo pokriveno osiguranjem. U Evropi podaci su još lošiji. Prosjek pokrivenosti šteta osiguranjem u Evropi bio je 25%. Protection gap ili razlika između optimalnog i stvarnog pokrića osiguranja, očito je prevelik. Nužno je raditi na njegovom smanjenju, jer o tome zavisi koliko će društvo i ekonomija biti otporni na katastrofe. Klimatske promjene značajno utiču na prirodne katastrofe.
Najnoviji izvještaj Međuvladinog panela o klimatskim promjena (IPCC) ističe sušu, toplotne talase i nestašicu vode kao ključne prijetnje u budućnosti. Iz perspektive osiguranja potresi, uragani, oluje, poplave, tuče i šumski požari najviše zabrinjavaju.
24 smrtna slučaja zbog prirodnih nepogoda
Poplave u srednjoj Evropi mogle bi osiguravatelje koštati do tri milijarde eura. Globalni broker za reosiguranje, Gallagher Re, procjenjuje da će se osigurani gubici od teških poplava u srednjoj Evropi, koje su se uglavnom dogodile od 12. do 15. septembra, vjerojatno kretati između 2 i 3 milijarde eura. Ovo je dovelo do ozbiljnih i skupih poplava, koje su posebno pogodile Poljsku, Češku, Slovačku, Austriju, Mađarsku, Sloveniju i Rumuniju.
Poplave su rezultirale s najmanje 24 smrtna slučaja. Život je izgubilo 10 ljudi u Poljskoj, 7 u Rumunjskoj, 4 u Češkoj i 3 u Austriji. Stotine su spašene iz nabujale vode. Poplave su prouzrokovale ozbiljne štete na stambenim i poslovnim objektima, vozilima, infrastrukturi i poslovima agrobiznisa. Europska baza podataka o teškim vremenskim uslovima zabilježila je više od 1120 slučajeva jake kiše od 11. septembra.
Na vrhuncu poplava oko 300 hiljada domaćinstava ostalo je bez struje zbog nevremena.
Poboljšana upozorenja i nedavna ulaganja u obranu od poplava odigrali su ključnu ulogu u smanjenju gubitaka.
“Razmjera tekućih poplava u srednjoj Evropi prilično je velik i ostaje sve veće očekivanje da bi se ovo moglo svrstati među najskuplje vremenske/klimatske događaje zabilježene u ovom dijelu evropskog kontinenta”, istaknuo je Gallagher Re.
Poljoprivredna revolucija juga Evrope
Banane, papaje i mango neki su od novih usjeva u Grčkoj. Sve veći broj poljoprivrednika prelazi na uzgoj suptropskog voća zbog porasta temperatura. Najblaže zime u posljednjih 40 godina u Grčkoj, posebno na jugu zemlje i na Kreti, omogućile su mnogim zabrinutim poljoprivrednicima da napuste tradicionalni uzgoj povrća i maslina te pređu na uzgoj suptropskog voća. Suptropske biljke uspijevaju u klimi južne Krete.
Danas postoje poljoprivrednici u Ierapetri, Sitiji, Myrtosu, Psari Foradi i Arviju kod Viannosa koji uzgajaju konvencionalne i ekološke banane. Postupno pokušavaju proširiti uzgoj papaje, avokada, manga, pitaje, marakuje, guave i drugih suptropskih vrsta, napomenuo je Spyros Lionakis, profesor na Odjelu za poljoprivrednu tehnologiju Sveučilišta Krete.
U svim ekološkim kulturama uzgajanim u posljednjih 20 godina, banana i papaja privlače najviše interesa ekoloških poljoprivrednika i potrošača. Testni uzgoj svih drugih suptropskih vrsta pokazuje da je klima jugoistočne Krete idealna za proizvodnju ovog voća, pod uslovom da se osigura tržište koje će apsorbovati proizvodnju kasnije. Klimatske promjene, koje će podstaći češće toplotne talase i suše u mediteranskoj regiji, mogle bi prisiliti još više poljoprivrednika da eksperimentiraju s uzgojem suptropskih biljaka, preosi Poslovni.
