Razvoj solarnih i vjetroelektrana, ulaganja u skladištenje energije i jačanje elektrodistributivne mreže mogli bi Crnoj Gori donijeti važniju ulogu na regionalnom energetskom tržištu. U EBRD-u smatraju da bi Elektroprivreda Crne Gore trebalo da bude jedan od ključnih nosilaca tog procesa. Crna Gora ima značajan, još nedovoljno iskorišćen potencijal za proizvodnju električne energije iz sunca i vjetra, dok bi ulaganja u mrežu i sisteme za skladištenje mogla pomoći zemlji da se pozicionira kao regionalno energetsko čvorište.
To je ocijenio šef kancelarije Evropske banke za obnovu i razvoj u Crnoj Gori Remon Zakaria, u intervjuu koji je objavljen u junskom izdanju lista „Elektroprivreda“.
Zakaria je kazao da EBRD Elektroprivredu Crne Gore vidi kao važnog partnera u sprovođenju energetske tranzicije. Kao primjer saradnje izdvojio je projekat Vjetroelektrane Gvozd, koji se realizuje uz kreditnu podršku te međunarodne finansijske institucije.
Prema podacima koje je iznio u intervjuu, ugovor o kreditu za projekat potpisan je sredinom 2023. godine, ugovor za izvođenje radova dodijeljen je tokom 2024, dok je projekat potom ušao u operativnu fazu. Zakaria je takvu dinamiku ocijenio kao potvrdu efikasne saradnje EBRD-a i EPCG.
Kapital za zelenu tranziciju
EBRD podržava razvoj obnovljivih izvora energije kao dio šire tranzicije ka zelenijoj i konkurentnijoj ekonomiji, naveo je Zakaria. Kako je objasnio, takva ulaganja nemaju samo ekološku dimenziju: ona bi trebalo da doprinesu novim investicijama, otvaranju radnih mjesta i većoj sigurnosti snabdijevanja energijom.
U razgovoru za „Elektroprivredu“ posebno je ukazao na mogućnost razvoja solarnih elektrana i korišćenja energije vjetra. Povećanje domaće proizvodnje iz tih izvora moglo bi, prema njegovoj ocjeni, smanjiti oslanjanje Crne Gore na regionalno tržište električne energije.
Kao dodatnu razvojnu prednost naveo je podmorski elektroenergetski kabl između Crne Gore i Italije. Njegova procjena je da ta infrastruktura, zajedno sa boljom regionalnom povezanošću, može omogućiti plasman električne energije i donijeti šire ekonomske koristi.
Zakaria je istakao da se podrška EBRD-a ne završava na finansiranju proizvodnih kapaciteta. Banka je, kako je naveo, zainteresovana i za ulaganja u sektore prenosa i distribucije električne energije, koji su neophodni za priključenje novih izvora i stabilno funkcionisanje sistema.
Solari, mreža i baterijska postrojenja
Među oblastima buduće saradnje EBRD-a i EPCG Zakaria je izdvojio velike solarne elektrane, modernizaciju prvog velikog solarnog projekta kompanije i razvoj potencijala za skladištenje energije u baterijskim sistemima.
Skladištenje postaje posebno važno sa rastom udjela obnovljivih izvora, čija proizvodnja zavisi od vremenskih prilika. Baterijska postrojenja mogla bi pomoći da se višak energije sačuva i koristi u periodima veće potrošnje ili manje proizvodnje.
Sagovornik „Elektroprivrede“ ukazao je i na potrebu ulaganja u elektrodistributivnu mrežu. Prema njegovim riječima, takve investicije bi trebalo da povećaju pouzdanost sistema, omoguće priključenje novih izvora i unaprijede kvalitet snabdijevanja građana i privrede.
Potencijal mora pratiti realizacija
Zakaria smatra da prirodni resursi Crne Gore predstavljaju snažnu osnovu za razvoj zelene ekonomije. Pored vode, sunca i vjetra, istakao je i turistički potencijal zemlje, ocjenjujući da održivo korišćenje tih prednosti može pokrenuti investicije, zapošljavanje i dugoročniji privredni rast.
Ipak, ostvarivanje takvog scenarija zavisiće od konkretnih projekata, razvoja mreže i sposobnosti institucija i energetskih kompanija da planirane investicije sprovedu. Uloga EPCG u tom procesu, prema ocjeni predstavnika EBRD-a, biće ključna.
Zakaria je poručio da EBRD namjerava da nastavi podršku Crnoj Gori, kako kroz finansiranje projekata, tako i kroz saradnju sa Vladom i energetskim kompanijama.
Izvor: Elektroprivreda
