Dok je proizvodnja pojedinih prerađevina tokom 2025. snažno porasla, istovremeno su zabilježeni veliki padovi kod mlijeka, jagnjećeg mesa, svinjskih prerađevina, vina i piva. Podaci iz dokumenta Industrijska proizvodnja 2025. koje je sačinilo Odjeljenje za ekonomske analize i tržište, ukazuju na promjenu strukture domaće industrije, ali ne sadrže odgovor na pitanje: da li je riječ o novim investicijama i proizvodima više vrijednosti ili o sve većem oslanjanju prerađivača na uvozne sirovine.
Rezultat crnogorske poljoprivredno-prehrambene industrije u 2025. godini pokazuje svojevrstan rast. Od 40 proizvoda koje je analiziralo Ministarstvo poljoprivrede, proizvodnja je povećana kod 22, smanjena kod 16, dok su dvije kategorije ostale na nivou iz prethodne godine.
Ali analiza donosi i izvjesne nelogičnosti.
Dok je proizvodnja jogurta i drugih fermentisanih mliječnih proizvoda porasla za 62,5 odsto, proizvodnja mlijeka i pavlake sa najviše jedan odsto mliječne masti smanjena je gotovo za polovinu. Istovremeno je proizvodnja prerađene govedine više nego udvostručena, dok su proizvodnja svježeg jagnjećeg mesa i pojedinih svinjskih prerađevina snažno pale.
Najveći procenat rasta ili preniska početna baza
Najveći procentualni rast zabilježen je kod pripremljene ili konzervisane ribe, čak 264,7 odsto. Ipak, proizvodnja je u apsolutnom iznosu povećana sa svega 17 na 62 tone, odnosno za 45 tona.
Sličan efekat “niske početne baze” vidi se i kod ostalih prerađenih ili konzervisanih proizvoda od mesa. Njihova proizvodnja porasla je 132 odsto, ali sa 50 na 116 tona.
A opet, rast proizvodnje svježeg hljeba od sedam odsto predstavlja povećanje od 1.238 tona, sa 17.767 na 19.005 tona. Proizvodnja jogurta, kisjelog mlijeka, pavlake i ostalih fermentisanih proizvoda povećana je za 3.578 tona, sa 5.725 na 9.303 tone.
Mljekarstvo: manje mlijeka, značajno više fermentisanih proizvoda
Najizraženija promjena dogodila se u mljekarskom sektoru.
Proizvodnja nekoncentrovanog mlijeka i pavlake sa sadržajem masti do jedan odsto pala je sa 7.903 na 4.149 tona. To je smanjenje od 3.754 tone ili 47,5 odsto.
Pad je zabilježen i kod mlijeka i pavlake sa sadržajem masti između šest i 21 odsto, čija je proizvodnja smanjena sa 968 na 899 tona, kao i kod surutke, koja je pala sa 1.710 na 1.509 hektolitara.
Istovremeno su proizvodi više faze prerade snažno rasli. Proizvodnja mladog sira povećana je sa 81 na 140 tona, odnosno 72,8 odsto. Proizvodnja jogurta, kisjelog mlijeka i drugih fermentisanih proizvoda porasla je 62,5 odsto, dok je proizvodnja ostalih sireva povećana sa 1.147 na 1.170 tona.
Ovakvo kretanje može ukazivati na preusmjeravanje mljekara sa osnovnog proizvoda na proizvode koji imaju veću dodatu vrijednost i duži rok trajanja, na primjer, ali se to iz analize ipak ne može utvrditi.
Nema no odataka koliko je sirovog mlijeka otkupljeno od domaćih farmera, koliko je mlijeka ili mliječnih komponenti uvezeno, koje kompanije su povećale proizvodnju i da li je rast rezultat novih kapaciteta ili promjene načina statističkog evidentiranja.
Posebno je zanimljiv odnos proizvedene količine i vrijednosti prodaje. Kod mlijeka sa najviše jedan odsto masti količina je pala 47,5 odsto, dok je evidentirana vrijednost prodaje smanjena znatno manje – sa 2,36 miliona na 1,87 miliona eura.
Iz tih podataka proizlazi da je prosječna evidentirana vrijednost prodaje po toni bila oko 51 odsto veća nego godinu ranije. Pa ipak to ne znači zasigurno rast tržišne ili maloprodajne cijene, jer promjenu mogu izazvati struktura proizvoda, pakovanja…
Opet, nasuprot tome, kod jogurta i drugih fermentisanih proizvoda proizvedena količina povećana je 62,5 odsto, a vrijednost prodaje sa 6,59 miliona na 9,52 miliona eura, odnosno oko 44 odsto. Prosječna vrijednost po proizvedenoj toni time je smanjena približno 11 odsto.
Mesna industrija: pad svježeg mesa, neobična kretanja kod prerade
Proizvodnja svježeg ili rashlađenog goveđeg i telećeg mesa smanjena je sa 3.279 na 3.015 tona, odnosno 8,1 odsto. Proizvodnja svježeg svinjskog mesa pala je 2,8 odsto, dok je kod jagnjećeg i ovčijeg mesa zabilježen pad od 20,6 odsto – sa 325 na 258 tona.
Jedina velika kategorija svježeg mesa koja je rasla bilo je pileće meso. Njegova proizvodnja povećana je sa 1.116 na 1.333 tone, odnosno 19,4 odsto.
Kod prerađevina su podaci još neujednačeniji.
Proizvodnja svinjskih butova, plećki i njihovih djelova smanjena je sa 4.933 na 3.495 tona, odnosno 29,2 odsto. Ipak, vrijednost njihove prodaje povećana je sa 31,1 milion na 38,8 miliona eura.
To znači da je evidentirana prosječna vrijednost prodaje po toni porasla približno 76 odsto, iako je fizička proizvodnja značajno smanjena.
Još veće odstupanje postoji kod soljene, sušene ili dimljene govedine, junetine i teletine. Proizvodnja je povećana sa 327 na 809 tona, odnosno 147,4 odsto, dok je vrijednost prodaje porasla sa približno milion na 11,3 miliona eura,gotovo jedanaest puta.
Bez podataka o proizvođačima, porijeklu mesa, izvozu i kupcima ostaje nejasno da li iza ovog rasta stoji i nova investicija, veći izvoz, promjena proizvodnog programa ili drugačije statističko evidentiranje.
Uvoz hrane porastao na 842 miliona eura
Crna Gora je tokom 2025. uvezla hrane i živih životinja u vrijednosti od 841,6 miliona eura, što je 8,8 odsto više nego 2024. Izvoz iste široke kategorije iznosio je 58,8 miliona eura i porastao je 7,9 odsto.
Razlika između uvoza i izvoza hrane i živih životinja iznosila je približno 782,8 miliona eura, dok je izvoz pokrio svega oko sedam odsto vrijednosti uvoza.
Kod mliječnih proizvoda i jaja odnos je još nepovoljniji. Uvoz je iznosio nešto više od 100 miliona eura, a izvoz svega 378.000 eura. Vrijednost izvoza tako je pokrivala manje od 0,4 odsto vrijednosti uvoza.
U sektoru mesa i mesnih prerađevina uvoz je iznosio 192,3 miliona, a izvoz 42,1 milion eura, što daje deficit od oko 150,2 miliona eura.
Istovremeni rast uvoza hrane i pad proizvodnje pojedinih osnovnih proizvoda opravdavaju pitanje da li domaća prerađivačka industrija povećava proizvodnju oslanjajući se na domaću poljoprivredu ili na uvezene sirovine.
Pivo i vino u padu, proizvodnja voda raste
Pad nije zaobišao ni industriju pića.
Proizvodnja piva od slada smanjena je sa 317.278 na 288.046 hektolitara, odnosno za 29.232 hektolitra ili 9,2 odsto. Vrijednost prodaje pala je sa 31,6 miliona na 29,2 miliona eura.
Proizvodnja bijelih vina zaštićenog geografskog porijekla smanjena je 15,9 odsto, sa 29.553 na 24.859 hektolitara. Za isti procenat pala je i proizvodnja porta, šerija i drugih vina sa više od 15 odsto alkohola. :contentReference[oaicite:8]{index=8}
Istovremeno je proizvodnja običnih nezaslađenih i nearomatizovanih voda povećana 12,4 odsto, sa 350.549 na 393.877 hektolitara. Proizvodnja mineralnih i gaziranih nezaslađenih voda porasla je 2,3 odsto.
Analizu je Ministarstvo poljoprivrede objavilo danas, 15. jula, dvadeset dana nakon što je MONSTAT predstavio preliminarne PRODCOM rezultate za 2025.
PRODCOM istraživanje obuhvata industrijsku proizvodnju preduzeća evidentiranih u Statističkom biznis registru. Podaci se prikazuju godišnje i zasnivaju na klasifikaciji industrijskih proizvoda usklađenoj sa evropskim regulativama. Rezultati za 2025. još imaju status preliminarnih podataka.
Ni MONSTAT-ovo saopštenje ni analiza Ministarstva nemaju podatke o broju proizvođača u pojedinim kategorijama, korišćenju kapaciteta, zaposlenosti, investicijama, zalihama, porijeklu sirovina ili raspodjeli prodaje između domaćeg i izvoznog tržišta.
Izvor: Bankar
