Vlasništvo nad nekretninom u Evropi podrazumijeva poreze gotovo u svakoj fazi – prilikom kupovine, tokom posjedovanja, izdavanja i prodaje. Koliko će vlasnik platiti zavisi od zemlje, poreskih stopa i načina na koji se utvrđuje vrijednost nekretnine.
Podaci Global Property Guidea pokazuju da postoje četiri glavna poreska opterećenja: porez na promet nekretnina, godišnji porez na imovinu, porez na prihod od izdavanja i porez na kapitalnu dobit prilikom prodaje.
Crna Gora se pri kupovini nekretnine nalazi iznad većine zemalja regiona, sa porezom na promet koji se kreće od tri do šest odsto. Istovremeno, godišnji porez na nepokretnosti i stopa poreza na kapitalnu dobit od 15 odsto svrstavaju je među zemlje sa umjerenijim opterećenjem u evropskom poređenju.
Jedinstvenu rang-listu teško je napraviti jer zemlje primjenjuju različite stope i poreske osnovice. Ipak, Belgija se često nalazi među državama sa najvećim opterećenjem.
Najveće razlike kod prihoda od izdavanja
Porez na prihod od rente najviše utiče na isplativost investicije. Kod mjesečnog prihoda od 1.500 eura, Danska naplaćuje 42,11 odsto, Holandija 36 odsto, a Finska 30 odsto. Na Kipru početna stopa može biti nula, dok je u Luksemburgu 2,94 odsto, prenosi Euro news-
Kod rente od 12.000 eura mjesečno, Belgija je na vrhu sa stopom od 47,27 odsto, slijedi Danska sa 43,22 odsto, dok Njemačka i Grčka naplaćuju oko 41 odsto.
U Italiji, Portugalu i Holandiji stopa se ne mijenja sa rastom prihoda, dok zemlje poput Austrije prihod od rente uključuju u redovni porez na dohodak, pa stopa raste zajedno sa ukupnom zaradom.
Belgija najskuplja pri kupovini
Najveći porez na promet nekretnina može se platiti u Belgiji, gdje stopa dostiže 12,5 odsto. Slijede Ujedinjeno Kraljevstvo sa maksimalnih 12 odsto, Holandija sa 10,4 odsto i Luksemburg sa deset odsto.
Kupac nekretnine vrijedne 500.000 eura u Briselu ili Valoniji bez olakšica mogao bi platiti 62.500 eura poreza. Ipak, za kupce koji rješavaju stambeno pitanje postoje značajne povlastice.
Na drugom kraju liste su Estonija i Češka, koje ne naplaćuju porez na prenos vlasništva, dok u Litvaniji troškovi kupovine iznose oko 0,4 odsto.
Godišnje stope nijesu uvijek uporedive
Godišnji porez na nekretnine ne može se porediti samo na osnovu nominalne stope, jer neke zemlje oporezuju tržišnu vrijednost, a druge znatno nižu katastarsku ili procijenjenu vrijednost.
U Španiji stopa u pojedinim opštinama može dostići 4,8 odsto, ali se obračunava na katastarsku vrijednost. U Ujedinjenom Kraljevstvu vlasnik nekretnine vrijedne oko 300.000 eura godišnje može platiti između 2.000 i 3.200 eura.
U Francuskoj, Španiji i Belgiji godišnje obaveze često se kreću od 700 do 1.800 eura. Kipar i Malta uopšte nemaju godišnji porez na nepokretnosti.
Danska najstroža kod prodaje
Porez na kapitalnu dobit znatno zavisi od zemlje i perioda vlasništva. U Danskoj može dostići 52,07 odsto, pa bi na dobit od 250.000 eura porez mogao iznositi oko 130.000 eura.
Malta ne oporezuje samu dobit, već naplaćuje porez na prodajnu cijenu, dok u Njemačkoj vlasnik koji nekretninu drži duže od deset godina može biti potpuno oslobođen poreza na dobit.
Belgija najopterećenija, Kipar i Malta među najpovoljnijima
Kada se saberu porezi na kupovinu, posjedovanje, izdavanje i prodaju, Belgija se izdvaja kao jedna od poreski najskupljih zemalja za vlasnike nekretnina.
Na suprotnom kraju nalaze se Kipar i Malta. Kipar ima niske početne stope poreza na prihod od rente, Malta ne oporezuje kapitalnu dobit na uobičajen način, a nijedna zemlja ne naplaćuje godišnji porez na nepokretnosti.
Zbog toga kupoprodajna cijena nije jedini podatak koji treba uzeti u obzir. Isplativost nekretnine u velikoj mjeri zavisi od toga koliko prihoda i dobiti vlasniku ostane nakon plaćanja svih lokalnih poreza.
Crna Gora skuplja od većine susjeda
Prema prikazanim podacima, stopa poreza na promet nekretnina u Crnoj Gori kreće se od tri do šest odsto, što je svrstava u gornju polovinu evropske rang-liste. Maksimalna stopa viša je nego u većini zemalja regiona, uključujući Srbiju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Sjevernu Makedoniju, ali je i dalje znatno niža nego u Belgiji, Ujedinjenom Kraljevstvu, Holandiji i Luksemburgu.
Godišnji porez na nepokretnosti u Crnoj Gori kreće se približno od 0,25 do jedan odsto vrijednosti nekretnine. Po tom osnovu Crna Gora se nalazi u sredini evropske rang-liste – ispod zemalja poput Španije, Litvanije, Belgije i Njemačke, ali iznad država koje imaju veoma niske stope ili uopšte ne naplaćuju godišnji porez na imovinu.
Porez na kapitalnu dobit od prodaje nekretnine iznosi 15 odsto, čime je Crna Gora među evropskim zemljama sa umjerenijim opterećenjem. Stopa je približno jednaka onoj u Srbiji, Grčkoj i Mađarskoj, dok je znatno niža nego u Danskoj, Luksemburgu, Njemačkoj, Francuskoj i Belgiji.
Podaci pokazuju da najveće poresko opterećenje za kupca u Crnoj Gori nastaje prilikom sticanja nekretnine, dok su godišnje obaveze vlasnika i porez na dobit od prodaje umjereniji u poređenju sa većim dijelom Evrope.
