Domaćinstva u Crnoj Gori sve više energije troše na hlađenje prostora, a udio te potrošnje već je veći nego u Hrvatskoj i Sloveniji, pokazuju podaci Eurostata. Kako ljeta postaju toplija, klima-uređaji sve više utiču na potrošnju energije i kućne budžete.
Rast temperatura i sve češći toplotni talasi mijenjaju način na koji domaćinstva troše energiju. Ono što je nekada uglavnom bilo pitanje komfora, danas sve više postaje energetsko i ekonomsko pitanje: hlađenje prostora zauzima sve značajnije mjesto u potrošnji domaćinstava.
Prema podacima Eurostata, u Evropskoj uniji je potrošnja energije za hlađenje prostora u domaćinstvima za šest godina udvostručena. U 2018. godini iznosila je 40,5 hiljada teradžula, dok je u 2024. dostigla 80,4 hiljade teradžula.
Iako se glavna Eurostatova objava odnosi na zemlje Evropske unije, u pratećim statističkim tabelama postoje i podaci za Crnu Goru. Oni pokazuju da je u 2024. godini na hlađenje prostora otišlo 2,9 odsto finalne potrošnje energije u domaćinstvima u Crnoj Gori.
To je više nego u Hrvatskoj, gdje je udio potrošnje energije za hlađenje iznosio 2,1 odsto, i Sloveniji, gdje je iznosio oko 1,5 odsto. Istovremeno, Crna Gora je ispod zemalja sa znatno toplijom klimom i većim oslanjanjem na hlađenje, poput Kipra i Malte, ali i pojedinih zemalja regiona, među kojima su Albanija, Kosovo i Sjeverna Makedonija.
Prema podacima Monstata, ukupna potrošnja energije u sektoru domaćinstava u Crnoj Gori u 2024. godini iznosila je 12.167,2 teradžula. Ako se na taj iznos primijeni Eurostatov podatak da je 2,9 odsto finalne potrošnje energije u domaćinstvima bilo namijenjeno hlađenju prostora, dobija se procjena da su domaćinstva u Crnoj Gori za tu namjenu potrošila oko 353 teradžula energije.
Najveći dio energije u crnogorskim domaćinstvima i dalje se troši na grijanje prostora. Prema Eurostatovoj strukturi potrošnje, grijanje čini 41,7 odsto finalne potrošnje energije u domaćinstvima u Crnoj Gori, grijanje vode 14 odsto, kuvanje 26,2 odsto, rasvjeta i električni uređaji 13,5 odsto, dok ostala potrošnja čini 1,7 odsto.
Ipak, rastući značaj hlađenja pokazuje da energetska potrošnja domaćinstava više nije dominantno zimska tema. Ljetnji mjeseci, naročito tokom dugih perioda visokih temperatura, sve više utiču na potrošnju električne energije i kućne budžete.
U Evropskoj uniji najveću apsolutnu potrošnju energije za hlađenje prostora imaju Italija, Španija i Grčka. Italija je u 2024. potrošila 26,3 hiljade teradžula, Španija 14,3 hiljade, a Grčka 11,9 hiljada teradžula. Te tri zemlje zajedno čine najveći dio ukupne potrošnje energije za hlađenje u EU.
Međutim, kada se posmatra udio hlađenja u ukupnoj energetskoj potrošnji domaćinstava, na vrhu su Kipar i Malta. Na Kipru je na hlađenje prostora otišlo 16 odsto ukupne potrošnje energije u domaćinstvima, a na Malti 15 odsto. U Grčkoj je taj udio iznosio 7,4 odsto, u Španiji 2,5 odsto, a u Italiji 2,3 odsto.
Za Crnu Goru su ovi podaci važni iz više razloga. Prvo, pokazuju da će potrošnja električne energije tokom ljeta vjerovatno rasti kako se povećava upotreba klima-uređaja. Drugo, ukazuju na potrebu za energetski efikasnijim uređajima, boljom izolacijom objekata i racionalnijim upravljanjem potrošnjom. Treće, otvaraju pitanje koliko su domaćinstva spremna za sve češće i duže toplotne talase.
U zemlji u kojoj značajan dio domaćinstava koristi električnu energiju za grijanje, kuvanje, hlađenje i svakodnevne uređaje, svaka promjena u obrascima potrošnje ima direktan uticaj na račune građana, ali i na planiranje u energetskom sektoru.
Zato hlađenje prostora više nije sporedna stavka u energetskim bilansima. Klimatske promjene, rast temperatura i širenje upotrebe klima-uređaja čine ga sve važnijim faktorom u planiranju potrošnje energije, kako za domaćinstva, tako i za energetski sektor.
Crna Gora je još daleko od mediteranskih ostrvskih zemalja u kojima hlađenje ima dvocifren udio u potrošnji domaćinstava, ali podatak da je udio hlađenja već veći nego u Hrvatskoj i Sloveniji pokazuje da se ta tema ne može zanemariti. Kako ljeta postaju toplija, energetski račun domaćinstava sve će se manje mjeriti samo kroz zimu.
(Bankar)
