Inflacija nije bila glavna tema ovogodišnjeg okupljanja najuticajnijih svjetskih centralnih bankara u portugalskoj Sintri. Nijesu to bile ni kamatne stope.
Najviše pažnje privukla je vještačka inteligencija i pitanje može li postati novi izvor finansijske nestabilnosti. Time je AI prvi put iz tehnološke sfere prešao u samo središte rasprava o globalnoj monetarnoj politici, izvijestio je Reuters.
Takav zaokret mnogo govori o tome kako se promijenio pogled regulatora. Donedavno se vještačka inteligencija posmatrala kao alat za povećanje produktivnosti i ubrzanje privrednog rasta. Danas je sve više vide kao tehnologiju koja može promijeniti način funkcionisanja tržišta kapitala, bankarskog sistema i tržišta rada.
Više nije pitanje hoće li AI promijeniti privredu
Na forumu Evropske centralne banke gotovo niko nije dovodio u pitanje da će vještačka inteligencija povećati produktivnost. Dileme su se odnosile na nešto drugo – hoće li privreda i finansijski sistem uspjeti da prate brzinu tih promjena.
Torsten Slok iz investicione kuće Apollo Global Management sažeo je raspravu jednom rečenicom koja se često citirala tokom skupa. Ako vještačka inteligencija premaši očekivanja, mogla bi izazvati velike poremećaje na tržištu rada i finansijskim tržištima. Ako ih ne ispuni, ogromna ulaganja mogla bi završiti razočaranjem investitora i snažnim korekcijama vrijednosti imovine, prenosi Reuters.
Drugim riječima, oba scenarija nose rizik za finansijsku stabilnost.
AI ulaganja ulaze u razmjere kakve tržište rijetko pamti
Razlog za zabrinutost nije samo tehnologija nego i kapital koji se sliva u njen razvoj.
Banka za međunarodna poravnanja (BIS) upozorava da sadašnji investicioni ciklus sve više podsjeća na periode velikih tržišnih euforija iz prošlosti. Očekivanja o rastu produktivnosti i budućim prihodima rastu mnogo brže od stvarnih rezultata, što povećava mogućnost stvaranja investicionog balona.
Procjene pokazuju da bi pet najvećih svjetskih tehnoloških kompanija samo tokom 2025. i 2026. godine moglo uložiti više od bilion američkih dolara u data centre, čipove i infrastrukturu potrebnu za razvoj vještačke inteligencije.
Takva ulaganja već sada podržavaju privredni rast, ali istovremeno povećavaju očekivanja koja će jednog dana morati da budu opravdana konkretnim finansijskim rezultatima.
Centralne banke ne strahuju samo od berze
Vještačka inteligencija mogla bi promijeniti i način na koji banke procjenjuju klijente, odobravaju kredite i upravljaju rizicima.
Napredni modeli mogu preciznije analizirati poslovanje kompanija i omogućiti finansiranje preduzetnicima koji danas teško dolaze do kapitala. No istovremeno nastaje novi problem. Šta ako ni banka ni regulator više ne mogu objasniti kako je algoritam donio određenu odluku?
Za nadzorna tijela upravo je to jedno od najvećih otvorenih pitanja. Što su modeli složeniji, to je teže procijeniti jesu li njihove odluke objektivne, zakonite i otporne na manipulacije.
Uz to raste i zabrinutost zbog sajber prijetnji. Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorava da vještačka inteligencija smanjuje troškove sofisticiranih sajber napada, zbog čega bi finansijske institucije u budućnosti mogle biti izloženije bezbjednosnim rizicima nego ikada ranije.
Tržište je možda već otišlo korak ispred stvarnosti
Još jedan paradoks privukao je pažnju ekonomista.
Dok investitori ulažu stotine milijardi dolara u vještačku inteligenciju, Evropska centralna banka procjenjuje da samo oko sedam odsto kompanija u eurozoni danas intenzivno koristi AI u svakodnevnom poslovanju.
To znači da tržišta već vrednuju buduće koristi koje se u velikom dijelu privrede još nijesu materijalizovale.
Takav raskorak ne znači da će AI balon nužno pući. Međutim, povećava osjetljivost tržišta na svaku vijest koja bi mogla promijeniti očekivanja o budućem rastu prihoda najvećih tehnoloških kompanija.
BiH ima priliku da uči na iskustvu drugih
Za Bosnu i Hercegovinu ova rasprava nosi drugačiju poruku.
AI još nije duboko integrisan u domaći finansijski sistem, što znači da regulatorna tijela nijesu pod pritiskom kakav imaju njihove kolege u Evropskoj uniji ili Sjedinjenim Američkim Državama. Upravo zato postoji prilika da se pravila oblikuju prije nego što vještačka inteligencija postane sastavni dio kreditiranja, upravljanja rizicima i finansijskih usluga.
To se nadovezuje na širu modernizaciju finansijskog sektora u BiH, uključujući digitalizaciju bankarskih usluga i pripreme za dublju integraciju s evropskim platnim sistemima. Iskustva razvijenih tržišta mogu pomoći da domaći regulatorni okvir bude spremniji za tehnologiju koja će se tek snažnije širiti.
Najveći izazov tek dolazi
Poruka iz Sintre nije da će vještačka inteligencija izazvati novu finansijsku krizu. Takav zaključak bio bi pretjeran.
Prava poruka jeste da AI više nije isključivo tehnološka tema. Postao je makroekonomsko pitanje. Od njega će sve više zavisiti produktivnost, vrijednost kompanija, stabilnost finansijskih tržišta, bankarski nadzor, pa čak i odluke centralnih banaka, prenosi Financa.ba.
Za kompanije to znači da vještačka inteligencija više nije samo prilika za povećanje efikasnosti. Postaje dio upravljanja rizicima. Za investitore znači da će, uz rast prihoda, sve važniji postajati regulatorni rizik. A za centralne banke počinje period u kojem će morati da nadziru tehnologiju čije posljedice još niko ne može potpuno predvidjeti.
