Japanski jen pao je na 162,19 jena za jedan američki dolar, najniži nivo u četiri decenije, zbog čega su investitori ponovo počeli da spekulišu o mogućoj intervenciji japanskih vlasti na deviznom tržištu.

Generalni sekretar japanske vlade Minoru Kihara nedavno je na redovnoj konferenciji za medije izjavio da će vlada nastaviti da gradi ekonomiju koja nije osjetljiva na volatilnost deviznih tržišta, istovremeno ostavljajući otvorenom mogućnost intervencije ako to bude potrebno. Sličnu poruku ponovila je i ministarka finansija Satsuki Katayama, izjavivši da su vlasti spremne da odgovore na odgovarajući način, ali pritom nije posegnula za oštrijom retorikom.

Analitičari smatraju da bi Japan mogao da interveniše nakon što je jen dostigao novi najniži nivo u više decenija, iako očekuju da bi efekat takvog poteza na finansijska tržišta bio kratkotrajan. Iako se intervencije po pravilu ne vezuju za određeni nivo kursa, novi ciklični minimum jena mogao bi dodatno da pojača zabrinutost japanskih vlasti zbog slabljenja nacionalne valute.

Dugoročni izgledi za jen i dalje ostaju nepovoljni jer velike razlike u kamatnim stopama i realnim prinosima između Japana i SAD-a pogoduju takozvanim carry trade strategijama. Riječ je o praksi u kojoj investitori pozajmljuju novac u jenima po veoma niskim kamatama i ulažu ga u imovinu s višim prinosima u drugim državama, što dodatno pritiska vrijednost japanske valute.

Japan je između aprila i maja iz deviznih rezervi izdvojio više od 11,7 biliona jena, odnosno 72,8 milijardi američkih dolara, kako bi podržao nacionalnu valutu. Dana 30. aprila jen je naglo ojačao sa 160,39 na 156,6 jena za dolar, što je izazvalo spekulacije da je Tokio intervenisao na tržištu. Sljedećeg dana valuta je dodatno ojačala na oko 155 jena za dolar, nakon čega je ponovo nastavila da slabi.

Rastući inflatorni pritisci

Centralna banka Japana, Bank of Japan, nedavno je podigla ključnu kratkoročnu kamatnu stopu na jedan odsto, najviši nivo u više od tri decenije, nastavljajući proces normalizacije monetarne politike započet 2024. godine. Povećanje od 0,25 procentnih poena bilo je prvo od decembra, kada su kamatne stope podignute na 0,75 odsto, čime su troškovi zaduživanja dostigli najviši nivo od 1995. godine.

Do povećanja kamatnih stopa došlo je u trenutku kada se Japan suočava s rastućim inflatornim pritiscima, djelimično podstaknutim višim cijenama energije tokom sukoba s Iranom.

Prinosi na dugoročne japanske državne obveznice pritom su znatno porasli. Prinos na 40-godišnje obveznice povećan je za sedam baznih poena, na 3,8 odsto, dok je prinos na 30-godišnje obveznice porastao za gotovo osam baznih poena, na 3,9 odsto.

S druge strane, dolar podržavaju očekivanja tržišta da bi američke Federalne rezerve mogle ponovo da podignu kamatne stope. Inflacija u SAD-u i dalje je znatno iznad ciljanih nivoa, ekonomija nastavlja da raste, a najnovije kvartalne projekcije Feda pokazuju da devet od ukupno 19 članova očekuje barem jedno povećanje kamatnih stopa do kraja godine.

Investitori će ove sedmice posebnu pažnju usmjeriti na podatke o zaposlenosti u SAD-u, među kojima se posebno izdvajaju podaci o broju novih radnih mjesta izvan poljoprivrednog sektora, koji će biti objavljeni u četvrtak.

Indeks američkog dolara, koji mjeri vrijednost dolara u odnosu na korpu od šest vodećih svjetskih valuta, nadoknadio je dio gubitaka iz prethodne noći i posljednje se kretao na nivou od 101,32 poena. Time je na putu da drugi kvartal zaključi rastom od 1,4 odsto, nakon što je u prva tri mjeseca ove godine porastao 1,6 odsto.

I druge valute pod pritiskom

Jen je pritom na putu da u drugom kvartalu oslabi oko dva odsto, što bi bio njegov četvrti uzastopni kvartalni pad, odnosno najduži takav niz u posljednje četiri godine. Glavni razlog i dalje je velika razlika u kamatnim stopama između Japana i SAD-a. Uprkos intervencijama japanskih vlasti tokom aprila i maja, efekat tih mjera u međuvremenu je gotovo potpuno nestao.

Jen nije oslabio samo prema dolaru. Euro se posljednje trgovao po kursu od 184,97 jena, što je i dalje visok nivo u istorijskom kontekstu, ali oko 1,5 odsto niže od rekordnih 187,95 jena iz aprila, prenosi Lidermedia.hr.

Na ostalim tržištima euro je oslabio 0,26 odsto, na 1,1398 dolara, nedaleko od jednogodišnjeg minimuma dostignutog prošle sedmice. Osim zbog jačanja američkog dolara, pritisak na euro izvršili su i slabiji podaci o inflaciji iz Francuske, Italije i najvećih njemačkih saveznih pokrajina.

Evropska centralna banka ranije ovog mjeseca povećala je kamatne stope, a tržišta očekuju još jedno povećanje do kraja godine. Ipak, ako inflacija nastavi da usporava, a ekonomski rast oslabi, postoji mogućnost da do novog povećanja ipak neće doći.

Britanska funta oslabila je 0,2 odsto, na 1,3234 dolara. Pod pritiskom su bile i valute zemalja izvoznica sirovina jer su cijene nafte i gasa posljednjih dana pale. Norveška kruna oslabila je na 9,951 krunu za dolar, najniži nivo u posljednjih šest mjeseci, odnosno na 11,31 krunu za euro, najniže u posljednjih pet mjeseci.

Kanadski dolar trgovao se po kursu od 1,4228 kanadskih dolara za jedan američki dolar, blizu najnižeg nivoa u posljednjih 14 mjeseci dostignutog prošle sedmice, dok je australijski dolar pao na tromjesečni minimum od 0,6867 američkih dolara.