Podrška registrovanim biznisima i preduzetnicima ostaje strateški pravac Alter Modusa

Mikrofinansijski sektor u Crnoj Gori ulazi u period ozbiljnih promjena, u kojem će brzina, dostupnost i blizina klijentu morati da se usklade sa sve složenijim regulatornim zahtjevima, rastom cijene izvora finansiranja i promjenom profila korisnika. Alter Modus je, prema riječima Srđana Đurovića, direktora Sektora operacija u toj mikrofinansijskoj instituciji, prošle godine plasirao 87,3 miliona eura, uz rast od 25 odsto, dok je više od 95 odsto sredstava bilo usmjereno na finansiranje poslovnih aktivnosti i razvoj preduzetništva.

U razgovoru za portal Bankar.me, Đurović govori o tome kako danas funkcioniše operativni model mikrofinansiranja, zašto je individualni pristup klijentu i dalje jedna od ključnih prednosti ovog sektora, ali i gdje se nalaze najveći izazovi u narednim godinama — od cijene kapitala i kvaliteta portfolija, do pitanja finansijske inkluzije i sve manjeg prostora za klijente koji posluju neformalno ili ostvaruju dodatne prihode kroz manje poslovne aktivnosti.

Koliki je bio ukupan plasman odobrenih sredstava Alter Modusa tokom prošle godine i kako se taj rezultat kretao u odnosu na godinu ranije?

Tokom prošle godine ostvarili smo ukupan plasman sredstava u iznosu od 87,3 miliona eura, što predstavlja rast od 25% u odnosu na prethodnu godinu. Poređenja radi, i u 2024. godini zabilježen je rast plasmana od 22%, čime potvrđujemo kontinuitet pozitivnih trendova i održivog razvoja poslovanja.

U 2025. godini podržali smo više od 14,6 hiljada klijenata, a posebno je značajno da je preko 95% ukupno plasiranih sredstava bilo usmjereno na finansiranje poslovnih aktivnosti i razvoj preduzetništva. Na taj način aktivno doprinosimo jačanju privrede i lokalnih zajednica širom Crne Gore.

Uspješnost poslovanja prije svega mjerimo rastom kreditnog portfolija, koji iz godine u godinu bilježi stabilan napredak. Takvi rezultati potvrđuju kvalitet našeg poslovnog modela, povjerenje klijenata i sposobnost da odgovorno odgovorimo na potrebe, posebno u mikro segmentu.

Kako danas izgleda operativni model jedne mikrofinansijske institucije u Crnoj Gori i šta su ključne razlike u odnosu na bankarski model kreditiranja?

Operativni model mikrokreditne institucije zasniva se na neposrednom radu sa klijentima i snažnoj prisutnosti u lokalnim zajednicama. Više od 60% naših zaposlenih svakodnevno je u direktnom kontaktu sa klijentima, što nam omogućava da bolje razumijemo njihove potrebe i ponudimo rješenja prilagođena njihovom poslovanju.

Za razliku od bankarskog modela, mikrokreditne institucije rade sa manjim pojedinačnim iznosima kredita, ali velikim brojem klijenata. Zato su brzina, efikasnost i pojednostavljene procedure ključni elementi našeg poslovanja. Pored finansijske podrške, značajnu ulogu ima i savjetodavni rad, kroz koji klijentima pomažemo da donesu kvalitetne poslovne odluke.

Ovakav pristup gradi visok nivo povjerenja i predstavlja jednu od naših najvećih prednosti. Istovremeno, riječ je o operativno zahtjevnijem modelu, koji podrazumijeva intenzivan rad na terenu i razvijenu mrežu poslovnica, što generiše veće operativne troškove. Dodatno, mikrokreditne institucije ne prikupljaju depozite, već sredstva za kreditiranje obezbjeđuju kroz kreditne linije međunarodnih finansijskih institucija i zaduženja kod domaćih banaka, što predstavlja skuplji izvor finansiranja. Takođe, značajan dio plasmana usmjeren je ka mikro biznisima i segmentima tržišta sa višim nivoom rizika, što zahtijeva veća izdvajanja za rezervacije za kreditne gubitke. Uprkos tome, kroz ovaj model dajemo važan doprinos razvoju preduzetništva, finansijskoj inkluziji i jačanju mikro i malih biznisa u Crnoj Gori.

U mikrofinansiranju je brzina obrade zahtjeva često jedna od glavnih prednosti. Kako balansirate između efikasnosti procesa, kvaliteta kreditne analize i kontrole rizika?

Brzina obrade zahtjeva jeste jedna od ključnih prednosti mikrofinansiranja, ali nikada ne smije biti na račun kvaliteta kreditne analize i upravljanja rizicima. Dugogodišnje iskustvo rada sa velikim brojem klijenata omogućilo nam je da razvijemo efikasne procese, zasnovane na kvalitetnim podacima, unaprijeđenim procedurama i prilagođenim tehnološkim rješenjima.

Kombinacijom lokalnog prisustva, poznavanja klijenata i automatizovanih procesa u mogućnosti smo da brzo donosimo odluke, uz istovremeno kvalitetnu procjenu kreditne sposobnosti i rizika. Takav pristup rezultira veoma stabilnim kreditnim portfolijom i dobrim pokazateljima kvaliteta aktive.

Naš cilj nije samo da klijent brzo dobije odgovor, već da odluka bude odgovorna i održiva, kako za klijenta, tako i za instituciju. Upravo u tom balansu između efikasnosti, stručne procjene i kontrole rizika vidimo jednu od ključnih snaga našeg poslovnog modela.

Da li se kreditna analiza u MFI sektoru sve više oslanja na podatke, automatizovane modele i scoring sisteme, ili je terenski i individualni pristup klijentu i dalje presudan?

U kreditnim analizama oslanjamo se na kombinaciju podataka, automatizovanih modela i dugogodišnjeg poznavanja klijenata. Koristimo informacije koje dobijamo od klijenata, podatke iz javno dostupnih registara, kao i vlastita iskustva i baze podataka.

Iako digitalni alati i scoring modeli imaju sve značajniju ulogu, individualni pristup klijentu i dalje je veoma važan za razumijevanje njegovih potreba, kvalitetnu procjenu rizika i izgradnju dugoročnog odnosa povjerenja. U mikrofinansiranju upravo je kombinacija analitike, automatizacije i individualnog pristupa ključ uspješnog donošenja kreditnih odluka.

Kako se mijenja struktura tražnje za mikrofinansiranjem u Crnoj Gori — da li više raste segment stanovništva, mikropreduzetnika, poljoprivrede, usluga ili malih biznisa?

Prije bih rekao da se pod uticajem regulatornih promjena više mijenja struktura ponude nego sama tražnja za mikrofinansiranjem. Potrebe klijenata ostaju slične, ulaganje u mikro biznise, poljoprivredu i druge djelatnosti iz kojih ostvaruju dodatne prihode.

U našem portfoliju više od 60% plasmana odnosi se na uslužne djelatnosti, oko 15% na poljoprivredu, dok ostatak čine ostale privredne aktivnosti. Od početka godine prilagodili smo ponudu i izvršili resegmentaciju klijenata, sa fokusom na registrovane biznise, mikro i mala preduzeća i preduzetnike, gdje bilježimo rast broja klijenata i kreditnog portfolija.

Međutim, svjesni smo da nezanemariv dio klijenata danas teže dolazi do finansijske podrške, prije svega zbog načina dokazivanja prihoda i kriterijuma za utvrđivanje kreditne sposobnosti, zbog čega ih nije moguće adekvatno obuhvatiti postojećim modelima finansiranja. Riječ je prvenstveno o fizičkim licima koja ostvaruju dodatne prihode kroz manje poslovne aktivnosti. Iako njihove potrebe za investiranjem i daljim razvojem poslovanja i dalje postoje, mogućnosti pristupa finansiranju su značajno sužene, zbog čega ovaj segment tržišta danas ostaje nedovoljno podržan.

Koji sektori crnogorske ekonomije danas pokazuju najveću sposobnost uredne otplate, a gdje vidite povećane rizike?

U Alter Modusu bilježimo veoma dobar kvalitet kreditnog portfolija i na osnovu dugogodišnjih rezultata ne možemo izdvojiti nijedan sektor kao izrazito rizičan. Na to utiče i činjenica da se radi o manjim iznosima finansiranja, kao i da značajan broj naših klijenata ostvaruje stabilne prihode iz svojih poslovnih aktivnosti.

Iako se pojedine djelatnosti, poput građevinarstva, često percipiraju kao rizičnije, naše iskustvo pokazuje drugačije. Klijenti iz ovog sektora uglavnom su zanatlije i specijalizovani izvođači radova koji, usled velike tražnje za njihovim uslugama, ostvaruju stabilne i značajne prihode.

Povećane rizike prije svega prepoznajemo u situacijama izazvanim eksternim faktorima, kao što su elementarne nepogode, nepovoljni vremenski uslovi u poljoprivredi, pandemije ili šire ekonomske krize. U takvim okolnostima dolazi do smanjenja prihoda kod dijela klijenata, što može uticati na njihovu sposobnost uredne otplate obaveza.

Koji je najveći izazov u upravljanju kvalitetom portfolija: procjena realnih prihoda klijenata, sezonalnost poslovanja, nedostatak kolaterala, finansijska disciplina ili makroekonomska neizvjesnost?

Kada je riječ o kvalitetu portfolija, najvećom prednošću smatramo individualni pristup klijentima i dobro poznavanje njihovih poslovnih aktivnosti i realnih prihoda. Upravo nam to omogućava kvalitetnu procjenu kreditne sposobnosti i pravovremeno prepoznavanje potencijalnih rizika.

Kolateral često predstavlja izazov za klijente, ali je jedna od prednosti mikrofinansiranja upravo fleksibilniji pristup obezbjeđenju kredita. Takođe, primjećujemo da su finansijska disciplina i finansijska pismenost klijenata danas na znatno višem nivou nego prije nekoliko godina.

Najveće izazove u upravljanju kvalitetom portfolija vidimo u makroekonomskim i regulatornim faktorima. Rast troškova nabavke sredstava (funding), inflacija, promjene na tržištu rada i sve složeniji regulatorni zahtjevi utiču i na poslovanje finansijskih institucija i na sposobnost klijenata da planiraju i razvijaju svoje poslovanje.

Kako se u praksi definiše odgovorno kreditiranje u mikrofinansijskom sektoru i gdje je granica između finansijske inkluzije i rizika prezaduženosti klijenata?

Odgovorno kreditiranje u mikrofinansijskom sektoru podrazumijeva obezbjeđivanje dostupnosti finansijskih sredstava uz odgovornu procjenu sposobnosti klijenta da preuzete obaveze uredno izmiruje. Naš pristup zasniva se na sveobuhvatnom sagledavanju kapaciteta za otplatu, pri čemu ne posmatramo samo prihode klijenta, već i ukupnu finansijsku situaciju domaćinstva, karakteristike djelatnosti kojom se bavi i održivost njegovog poslovnog modela. Cilj je da finansiranje bude podrška razvoju, a ne dodatno opterećenje za klijenta.

U mikrokreditiranju suština finansijske inkluzije ogleda se u omogućavanju pristupa finansiranju onim segmentima privrede koji često imaju ograničen pristup tradicionalnim izvorima sredstava, ali uz puno uvažavanje njihove stvarne sposobnosti da iznesu kreditne obaveze.

Granica između finansijske inkluzije i rizika prezaduženosti nalazi se upravo u kvalitetnoj procjeni kreditne sposobnosti. Zahvaljujući dostupnosti relevantnih informacija, razvijenim procedurama i dugogodišnjem iskustvu, prostor za prezaduživanje klijenata značajno je sužen. Kada procjena pokaže da bi novo zaduženje ugrozilo finansijsku stabilnost klijenta, odgovorno postupanje podrazumijeva da takav kredit ne bude odobren.

Koliko su međunarodne kreditne linije i saradnja sa razvojnim finansijskim institucijama važne za plasman sredstava prema mikro i malim biznisima?

Međunarodne kreditne linije i saradnja sa razvojnim finansijskim institucijama od ključnog su značaja za mikrofinansijski sektor, imajući u vidu da se mikrokreditne institucije za finansiranje svojih plasmana oslanjaju na eksterne izvore sredstava.

Alter Modus dugoročna sredstva obezbjeđuje kroz saradnju sa renomiranim međunarodnim partnerima, među kojima su Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Evropski investicioni fond (EIF), Triple Jump (Global Gender-Smart Fund), EFSE (European Fund for Southeast Europe), FSFS (Frankfurt School Financial Services), Razvojna banka Savjeta Evrope (CEB), Responsibility, itd.

Zahvaljujući dugogodišnjim rezultatima i izgrađenom povjerenju, pristup izvorima finansiranja za nas nije izazov. Međutim, u uslovima rasta troškova zaduživanja, sve veći značaj ima cijena tih sredstava. Zato smo posebno fokusirani na obezbjeđivanje što povoljnijih izvora finansiranja, jer od njihove cijene direktno zavisi naša mogućnost da klijentima ponudimo konkurentne uslove. Upravo iz tog razloga pojedine aranžmane nijesmo bili u mogućnosti da prihvatimo, jer je očuvanje održivog modela finansiranja preduslov za dugoročnu podršku preduzetništvu i razvoju mikro i malih biznisa.

Pored finansijskih sredstava, međunarodni partneri pružaju i značajnu tehničku podršku kroz razvojne programe koji doprinose unapređenju procesa, razvoju novih proizvoda i jačanju kapaciteta institucije i naših klijenata.

Kako mjerite društveni i ekonomski efekat plasmana — kroz broj podržanih biznisa, nova radna mjesta, opstanak preduzetnika, regionalnu pokrivenost ili rast prihoda klijenata?

Društveni i ekonomski efekat našeg poslovanja ne mjerimo isključivo kroz finansijske pokazatelje, već prije svega kroz rast i razvoj klijenata i njihovih biznisa. Smatramo da je uspjeh mikrofinansijske institucije direktno povezan sa uspjehom preduzetnika koje podržava.

Efekte našeg djelovanja pratimo kroz broj podržanih biznisa, broj aktivnih klijenata, rast kreditnog portfolija i dostupnost finansiranja različitim segmentima privrede. Posebnu pažnju posvećujemo podršci ženama u biznisu, mladim preduzetnicima, poljoprivredi, turizmu i ravnomjernom regionalnom razvoju.

Pored toga, doprinos lokalnim zajednicama ostvarujemo kroz donacije, sponzorstva i podršku manifestacijama na kojima naši klijenti predstavljaju svoje proizvode i usluge. Društveni i ekonomski efekat naših plasmana na kraju najviše prepoznajemo kroz održivost, rast i razvoj biznisa koje finansiramo.

Šta će, po vašem mišljenju, biti ključni test za mikrofinansijske institucije u narednih pet godina: cijena izvora finansiranja, digitalna transformacija, kvalitet portfolija, regulativa ili promjena profila klijenata?

Smatram da se mikrofinansijski sektor u Crnoj Gori već danas nalazi pred veoma važnim testom. Istovremeno se suočavamo sa rastom cijene izvora finansiranja, promjenama regulatornog okvira, padom prihoda od postojećeg portfolija i promjenom strukture klijenata.

Poseban izazov predstavlja činjenica da dio klijenata mikrofinansijskog sektora, prije svega mikro preduzetnici koji ostvaruju dodatne prihode kroz manje poslovne aktivnosti, a još uvijek nemaju kapacitet za formalizaciju poslovanja, danas ostaje izvan domašaja postojećih modela finansiranja. Istovremeno, zahtjevi za procjenu kreditne sposobnosti sve su bliži onima koji važe u bankarskom sektoru, što dodatno sužava mogućnost finansiranja upravo onih segmenata kojima je mikrofinansiranje tradicionalno bilo najpotrebnije.

Iz ugla održivosti poslovanja, značajan faktor biće i kretanje maksimalno dozvoljene efektivne kamatne stope. Alter Modus će i dalje biti usmjeren na podršku preduzetništvu i razvoju mikro i malih preduzeća, zbog čega smatramo da finansiranje investicija i poslovnog razvoja ne bi trebalo da bude skuplje od finansiranja lične potrošnje. Upravo će usklađivanje tog cilja sa rastućom cijenom izvora finansiranja predstavljati jedan od najvećih izazova za sektor u narednim godinama.

Kada je riječ o digitalnoj transformaciji, vjerujem da ćemo taj izazov uspješno savladati, jer smo već značajan dio procesa automatizovali. Jednako važno biće i očuvanje kvaliteta kreditnog portfolija u uslovima povećanih tržišnih i regulatornih izazova. Zbog svega navedenog, očekujem da će narednih nekoliko godina biti period prilagođavanja i transformacije sektora, prije svega kroz postepenu promjenu strukture portfolija u korist registrovanih biznisa, što predstavlja naš strateški pravac, ali i jedan od najvećih izazova u narednom periodu.

(D.O.)