U njemačkoj Vladi izbio je ozbiljan sukob oko primjene nove uredbe EU o emisijama metana. Ministarstvo ekonomije upozorava da bi stroža pravila mogla ugroziti snabdijevanje Evrope naftom i gasom i podići cijene, dok Ministarstvo zaštite životne sredine odbacuje te tvrdnje i insistira da se klimatski ciljevi ne smiju odlagati.
EU se priprema za primjenu pravila koja bi od 2027. mogla značajno promijeniti uvoz energenata. Ministar zaštite životne sredine Carsten Schneider odbio je zahtjev ministarke ekonomije Katherin Reiche da se uredba ublaži ili odloži, poručujući da Evropa ima snagu da nameće globalne standarde.
Uredba ima cilj da drastično smanji emisije metana u energetskom sektoru i obuhvata cijeli lanac – od proizvodnje do transporta i trgovine. Od 2027. izvoznici nafte i gasa moraće dokazati da mjere i kontrolišu emisije u skladu s pravilima EU ili će se suočiti s kaznama.
Industrija upozorava na posljedice. SAD i Katar, najveći izvoznici LNG-a, tvrde da trenutno ne mogu ispuniti zahtjeve i da bi to moglo odvratiti kompanije od dugoročnih ugovora. Stručnjaci upozoravaju da bi Evropa mogla izgubiti dio globalne ponude, što bi povećalo rizik od nestašica i rasta cijena.
Schneider smatra da su takvi scenariji pretjerani i da na tržištu ima dovoljno dobavljača koji mogu zadovoljiti standarde. Ipak, EU i dalje u velikoj mjeri zavisi od uvoza – oko 95% nafte i oko 90% gasa.
Metan je posebno problematičan jer ima znatno jači efekat zagrijavanja od CO₂, a emisije nastaju tokom eksploatacije, transporta i skladištenja energenata.
SAD i Katar su u pismu Briselu upozorili da većina izvoznika neće moći ispuniti nove uslove i traže izmjene, naglašavajući da se ugovori za 2027. već sklapaju.
Evropska komisija razmatra odlaganje sankcija do 2030, ali Njemačka nema jedinstven stav. Industrija smatra da pravna nesigurnost odvraća investicije, dok ekološke organizacije traže strožu primjenu pravila. Zbog unutrašnjih nesuglasica, Berlin u Briselu neće imati jedinstvenu poziciju.
