Poreska uprava Crne Gore trebalo bi da uvede e-fakture, proširi analitičke alate za procjenu rizika i preciznije usmjerava poreske kontrole. Cilj je da bruto naplata prihoda poraste sa 1,75 milijardi eura u 2026. na 2,28 milijardi eura do 2031. godine, pokazuje Nacrt Programa reforme upravljanja javnim finansijama za period 2027–2031. godine, koji je Ministarstvo finansija stavilo na javnu raspravu.

Crna Gora planira novu fazu digitalizacije poreskog sistema, koja bi trebalo da omogući efikasniju naplatu prihoda, bolju kontrolu poreskih obveznika i smanjenje sive ekonomije.

Prema Nacrtu Programa reforme upravljanja javnim finansijama za period 2027–2031. godine, koji je pripremilo Ministarstvo finansija, jedan od operativnih ciljeva je poboljšanje efikasnosti u prikupljanju prihoda.

Ministarstvo finansija je program javne rasprave o tekstu nacrta ovog dokumenta utvrdilo 22. juna 2026. godine. Javna rasprava traje 20 dana, a primjedbe, predlozi i sugestije dostavljaju se Ministarstvu finansija, Odjeljenju za međunarodnu saradnju, evropske integracije i EU fondove, u pisanom ili elektronskom obliku.

Dokument predviđa da ostvarena bruto naplata prihoda Poreske uprave poraste sa 1,745 milijardi eura u 2026. godini na 1,943 milijarde eura u 2028, a potom na 2,282 milijarde eura do 2031. godine.

Ključne mjere odnose se na digitalizaciju sistema za analizu rizika, proširenje usluga za poreske obveznike i uvođenje naprednih informacionih sistema u poreskoj administraciji.

Jedna od najvažnijih novina biće uvođenje sistema e-fakture, u skladu sa standardima i zakonodavstvom Evropske unije. Prema nacrtu programa, e-faktura bi trebalo da bude operativna do kraja 2028. godine, a vrijednost ove aktivnosti procijenjena je na 500 hiljada eura.

Uvođenje e-faktura moglo bi značajno da promijeni način evidentiranja poslovnih transakcija. Takav sistem omogućava brže praćenje prometa, efikasniju kontrolu PDV-a, smanjenje prostora za fiktivne fakture i bolji uvid u tokove novca između kompanija.

Drugi važan reformski pravac je analiza rizika. Poreska uprava planira proširenje sistema za skladištenje podataka i analitičkih alata za praćenje poreske usklađenosti. Vrijednost ove aktivnosti procijenjena je na milion eura, a finansiranje je planirano iz zajma Svjetske banke i budžeta Crne Gore.

Planirano je da se sistem za skladištenje podataka proširi dodatnim izvorima podataka koji podržavaju analizu rizika i praćenje usklađenosti poreskih obveznika. To bi trebalo da omogući automatizovanu analizu rizika i bolje usmjeravanje inspekcijskih i kontrolnih aktivnosti.

U praksi, to znači da poreske kontrole ne bi trebalo da budu široko i nasumično postavljene, već zasnovane na procjeni rizika. Cilj je da Poreska uprava preciznije identifikuje obveznike kod kojih postoji veća vjerovatnoća nepravilnosti.

Nacrt programa predviđa da se postupci inspekcijskog nadzora sprovode na osnovu procjene rizika. Kao pokazatelj uspjeha navodi se udio kontrola sa utvrđenim nepravilnostima u ukupnom broju izvršenih kontrola. Taj udio bi trebalo da poraste sa 60 odsto u 2026. na 80 odsto do kraja 2028. godine.

To bi trebalo da donese efikasnije korišćenje ograničenih inspekcijskih resursa. Umjesto većeg broja manje ciljanih kontrola, fokus bi bio na obveznicima kod kojih podaci ukazuju na veći rizik od neprijavljenih prihoda, netačnih prijava ili drugih oblika poreske neusklađenosti.

Poseban segment reforme odnosi se na utvrđivanje porijekla imovine i neprijavljenih prihoda. Planirano je jačanje kapaciteta poreskih inspektora u ovoj oblasti, kroz obuke koje bi trebalo da budu sprovedene do kraja 2028. godine.

Ovo je značajno jer savremena poreska administracija sve više počiva na povezivanju podataka iz različitih izvora, upoređivanju prijavljenih prihoda sa imovinom i potrošnjom, kao i na otkrivanju nesklada koji mogu ukazivati na neprijavljene prihode.

Nacrt programa predviđa i uspostavljanje sistema za međunarodnu administrativnu saradnju u oblasti oporezivanja. Cilj je da Crna Gora započne razmjenu informacija kroz međunarodne poreske sisteme, što je posebno važno u procesu usklađivanja sa Evropskom unijom.

U tom dijelu pominje se i VIES sistem, koji omogućava provjeru PDV identifikacionih brojeva i razmjenu podataka u okviru evropskog poreskog sistema. Za uspostavljanje sistema međunarodne administrativne saradnje u oporezivanju procijenjeni trošak je 1,08 miliona eura, dok se za VIES navodi maksimalni iznos od dva miliona eura.

Pored kontrolnih mehanizama, planirano je i unapređenje odnosa sa poreskim obveznicima. Poreska uprava bi trebalo da modernizuje komunikaciju kroz pisane odgovore i telefonski kontakt, kao i da priprema edukativne materijale o važnim poreskim pitanjima.

Ovaj dio reforme pokazuje da država želi da kombinuje strožu kontrolu visokorizičnih obveznika sa boljom podrškom onima koji žele da poštuju propise.

Za privredu, nova pravila i digitalni alati mogu značiti jednostavniju komunikaciju sa Poreskom upravom, ali i veći stepen nadzora nad poslovanjem. Za državu, cilj je bolja naplata prihoda, smanjenje sive ekonomije i jačanje poreske discipline.

Ako mjere budu sprovedene u planiranim rokovima, Poreska uprava bi do kraja decenije trebalo da funkcioniše kao znatno digitalizovanija administracija, zasnovana na podacima i analizi rizika. Ključni test biće da li će novi sistemi zaista omogućiti pravednije i efikasnije kontrole, odnosno da li će nadzor biti usmjeren tamo gdje je rizik najveći.

(Izvor: Bankar)