Prema procjenama, 2017. godine za rudarenje jednog Bitcoina bilo je potrebno približno 20 barela naftnog ekvivalenta energije po kovanici. Danas je ta brojka višestruko veća i kreće se oko 500 barela po jednom Bitcoinu. Bitcoin mreža trenutno troši između 138 i 175 teravat-sati (TWh) električne energije godišnje, u zavisnosti od metodologije procjene.

Nakon posljednjeg „halvinga”, odnosno prepolovljenja nagrade za rudare, godišnje se proizvede oko 164.000 novih Bitcoina. Kada se ukupna godišnja potrošnja energije mreže podijeli s brojem novih kovanica, dolazi se do procjene od približno 500 barela naftnog ekvivalenta po Bitcoinu, a prema višim procjenama i više od 600 barela.

Ali Bitcoin je samo dio priče. Mnogo veći energetski izazov predstavlja vještačka inteligencija. Prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), data centri su tokom 2024. godine potrošili oko 415 TWh električne energije.

Kada se ta količina energije izrazi kroz naftni ekvivalent, dobija se približno 670.000 barela naftnog ekvivalenta dnevno. Drugim riječima, toliko energije data centri troše svakog dana samo za rad servera, skladištenje podataka i izvođenje računarskih zadataka, uključujući sisteme vještačke inteligencije.

IEA procjenjuje da bi se do 2030. godine potrošnja data centara mogla povećati na oko 945 TWh godišnje, što odgovara približno 1,5 miliona barela naftnog ekvivalenta dnevno.

To je količina energije uporediva s dnevnom proizvodnjom jedne srednje velike države proizvođača nafte, a koristila bi se za rad data centara, treniranje AI modela i generisanje odgovora na korisničke upite. Pritom mnogi stručnjaci upozoravaju da postojeća elektroenergetska infrastruktura u brojnim državama nije projektovana za tako brz rast potražnje za električnom energijom, zbog čega će biti potrebna značajna ulaganja u proizvodne kapacitete i elektroenergetske mreže.

Zato je investitor Kevin O’Leary podržao drugačiji pristup: korišćenje prihoda od rudarenja Bitcoina za razvoj niskougljenične energetske infrastrukture koja može snabdijevati data centre vještačke inteligencije.

O’Leary je investirao u Bitzero Holdings Inc., kompaniju koju ne vidi samo kao rudara Bitcoina, već prije svega kao energetsku kompaniju. Kako je izjavio, među svojim kripto ulaganjima Bitzero smatra jednom od ključnih pozicija upravo zato što kompanija kombinuje rudarenje Bitcoina s razvojem energetskih kapaciteta.

Još prije naglog rasta vještačke inteligencije i povećane potražnje za električnom energijom, Bitzero je koristio prihode od rudarenja kako bi obezbijedio pristup velikim količinama povoljne električne energije u Norveškoj, Finskoj i Sjedinjenim Američkim Državama.

Ta strategija počela je da donosi rezultate 5. maja, kada je Bitzero objavio sporazum s OneQode Networks o korišćenju punog kapaciteta energije iz svojih norveških postrojenja u prvoj fazi projekta. Time je kompanija zvanično ušla na tržište infrastrukture za velike AI data centre.

Koliko energije troši ChatGPT?

U istraživanju koje je sproveo Josh You u saradnji s Alexom Erbenom i Egeom Erdilom navodi se da tipični ChatGPT upiti koji koriste GPT-4o vjerovatno troše oko 0,3 vat-sata, što je deset puta manje od starije procjene da je za pojedinačni ChatGPT upit potrebno oko tri vat-sata električne energije.

Ova razlika proizlazi iz efikasnijih modela i hardvera u poređenju s početkom 2023. godine, kao i iz pretjerano pesimistične procjene broja tokena u izvornoj procjeni. Za kontekst, 0,3 vat-sata je manje od količine električne energije koju LED sijalica ili prenosni računar potroše za nekoliko minuta.

ChatGPT i drugi chatbotovi pokreću se modelima velikih jezika (LLM). Pokretanje ovih modela, poznato i kao inferencija, zahtijeva računanje, a čipovi i data centri koji obrađuju ta računanja zahtijevaju električnu energiju, otprilike proporcionalno količini potrebnog računanja, navodi se u istraživanju.

Ako se saberu svi parametri: jedna sekunda H100 vremena po upitu, 1.500 vati po H100 i faktor iskorišćenja energije od 70 odsto, dobija se 1.050 vat-sekundi energije, što je oko 0,3 vat-sata po upitu. To je oko 10 puta niže od široko citirane procjene od tri vat-sata, objasnio je You u istraživanju.

Najvažniji razlog zbog kojeg se ovo istraživanje i procjena razlikuju od drugih jeste to što je korišćena realnija pretpostavka za broj izlaznih tokena u tipičnoj upotrebi chatbota. Takođe, istraživači su svoju procjenu zasnovali na novijem i efikasnijem čipu, NVIDIA H100 u odnosu na A100, i modelu s nešto manje aktivnih parametara.

Ova procjena od 0,3 vat-sata zapravo je relativno pesimistična, odnosno ukazuje na visoke troškove energije, i moguće je da su mnogi ili većina upita zapravo još mnogo jeftiniji. Međutim, to će varirati u zavisnosti od slučaja upotrebe – upiti s dugim ulaznim tekstom ili dužim odgovorima, na primjer korišćenjem modela za zaključivanje, mogu biti znatno energetski intenzivniji od 0,3 vat-sata. Obuka i inferencija za buduće modele mogu trošiti mnogo više energije nego korišćenje ChatGPT-a danas, navodi se u istraživanju Josha Youa.

Kompanije koje se bave vještačkom inteligencijom sada se bore za istu stvar oko koje su naftne kompanije ratovale: siguran pristup energiji.

JLL procjenjuje da će se globalni kapacitet data centara gotovo udvostručiti do 2030. godine, što će zahtijevati gotovo 100 gigavata novog snabdijevanja i čak tri biliona dolara kombinovane potrošnje na infrastrukturu i GPU. Međunarodna agencija za energiju (IEA) predviđa da bi globalna potražnja za električnom energijom u data centrima mogla porasti na 945 teravat-sati do kraja decenije.

(Financije.hr)