Generalni sekretar Građanskog pokreta URA Mileta Radovanić izrazio je sumnju da Vlada i vladajuća većina odbijaju da podrže predlog za povećanje penzija, iako u budžetu postoji novac za tu namjenu, jer su planirali da ga potroše na druge svrhe.
Komentarišući odluku skupštinskog Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje da ne podrži predlog GP URA da se sve penzije u Crnoj Gori povećaju za 40 eura, Radovanić je izrazio nadu da će na plenarnoj sjednici biti donijeta drugačija odluka kako bi se makar djelimično ublažio inflatorni udar na stariju populaciju.
Gostujući u Jutarnjem programu TV Adria, podsjetio je da je njegov partijski kolega Miloš Konatar u državnom budžetu pronašao stavku na kojoj već postoje sredstva namijenjena za penzije i koja bi mogla biti iskorišćena za povećanje svih penzija za po 40 eura.
Poslanički klub URE ranije je predložio izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO), čiji je cilj povećanje penzija, zaštita standarda penzionera, usklađivanje sa inflacijom i definisanje pravednijeg obračuna. Usklađivanje penzija planirano je četiri puta godišnje zbog rasta cijena, a ukoliko bi parlamentarna većina podržala predloženi zakon, penzioneri bi već od 1. jula primali po 40 eura više. Iako to nije trajno rješenje, predstavljalo bi značajnu pomoć najstarijim građanima.
„Nadamo se da će kolege iz parlamentarne većine održati obećanje kako bismo na neki način pomogli penzionerima. Kupovna moć građana je pala, a granica siromaštva je daleko iznad nivoa prosječnih penzija“, rekao je Radovanić.
On je poručio da poslanici URE ne odustaju od ove inicijative, jer je riječ o ljudima koji su gradili državu, plaćali poreze i doprinosili njenom razvoju, te danas ne smiju biti zaboravljeni.
Sa druge strane, ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić ocijenio je da trenutno ne postoje finansijske mogućnosti za linearno povećanje svih penzija za 40 eura, navodeći da bi takva mjera na godišnjem nivou koštala više od 62 miliona eura i predstavljala ozbiljan rizik za stabilnost penzijskog sistema i javnih finansija.
Odgovarajući na poslaničko pitanje poslanice Jelenke Andrić o inicijativama dijela opozicije za povećanje penzija, Gutić je saopštio da Vlada analizira sve prijedloge koji se odnose na penzijsko i invalidsko osiguranje, ali da pritom vodi računa o dugoročnoj finansijskoj održivosti države.
U odgovoru se navodi da pravo na penziju u Crnoj Gori ostvaruje 129.418 korisnika, te da bi povećanje od 40 eura za svakog penzionera generisalo dodatni rashod veći od 62 miliona eura godišnje.
„Riječ je o obavezi trajnog karaktera, koja bi iz godine u godinu dodatno opterećivala Budžet Crne Gore“, ističe se u odgovoru Gutića.
Prema podacima Ministarstva, za Fond penzijskog i invalidskog osiguranja u budžetu za 2026. godinu opredijeljeno je više od 843 miliona eura, od čega je za prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja predviđeno preko 837 miliona eura. U prva četiri mjeseca ove godine prihodi Fonda iznosili su 274,7 miliona eura, dok je iz državnog budžeta pokriven deficit od 135,6 miliona eura.
Gutić upozorava da bi linearno povećanje penzija odstupilo od osnovnih principa na kojima počiva penzijski sistem.
„Predloženo linearno povećanje penzija u jednakom iznosu za sve korisnike značajno odstupa od principa uzajamnosti, solidarnosti i proporcionalnosti, jer dovodi do relativnog smanjenja razlike između korisnika sa dužim stažom i većim uplaćenim doprinosima i onih sa minimalnim stažom“, navodi se u odgovoru Gutića.
Gutić je podsjetio i da je prosječna penzija u Crnoj Gori u aprilu ove godine iznosila 556,88 eura.
„Crnogorski penzioneri zvanično imaju najveće penzije među državama bivše Jugoslavije koje nijesu članice Evropske unije, dok smo sa pojedinim članicama EU gotovo izjednačeni“, navodi Gutić.
U zaključku odgovora Gutić ističe se da predložena mjera nije usklađena sa srednjoročnim fiskalnim planom i da bi njeno usvajanje moglo ugroziti redovnu isplatu postojećih prava.
„Ministarstvo je stanovišta da u ovom trenutku ne postoje finansijske mogućnosti za sprovođenje ovakve mjere, jer bi njeno usvajanje direktno ugrozilo redovnost finansiranja postojećih prava i dugoročnu makroekonomsku stabilnost Crne Gore“, zaključio je Gutić, prenosi Gradski portal.
