Rast cijena goriva već utiče na poslovne planove evropskih avio-kompanija. Iako Evropska unija trenutno ne bilježi nestašicu mlaznog goriva, sve skuplja energija primorava pojedine prevoznike da ukidaju linije koje više ne mogu da opravdaju ekonomsku računicu.
Na to je upozorio evropski komesar za saobraćaj Apostolos Tzitzikostas, ističući da najveći problem u ovom trenutku nije dostupnost goriva, već njegova cijena. Prema njegovim riječima, Evropa za sada ima dovoljno zaliha, ali bi dugotrajniji poremećaji u snabdijevanju naftom mogli imati znatno šire posljedice po ekonomiju.
Za većinu avio-kompanija gorivo predstavlja jedan od najvećih operativnih troškova. Kada njegova cijena naglo poraste, profitabilnost pojedinih linija vrlo brzo dolazi pod pritisak. Zbog toga prevoznici najprije preispituju rute koje su i ranije bile na granici isplativosti. U praksi, to može značiti manje letova ka manjim destinacijama, slabiju povezanost pojedinih regija i postepeno povećanje troškova putovanja za putnike.
Veliki evropski aerodromski čvorovi lakše podnose rast troškova, jer imaju veliki promet i veći broj putnika. Regionalni aerodromi, međutim, često zavise od nekoliko ključnih linija. Kada avio-kompanija procijeni da određena ruta više nije isplativa, posljedice ne osjeća samo aerodrom, već i lokalna ekonomija. Manje letova znači manje turista, manje poslovnih putovanja i slabiju povezanost tog područja sa ostatkom Evrope.
U središtu zabrinutosti nalazi se Hormuški moreuz, jedna od najvažnijih svjetskih ruta za transport nafte. Poremećaji u tom području posljednjih mjeseci smanjili su globalno snabdijevanje naftom i dodatno pojačali pritisak na cijene energenata. Evropa je za sada uspjela da nadoknadi dio snabdijevanja kroz uvoz iz Sjedinjenih Američkih Država i Nigerije, ali su takva rješenja često skuplja i logistički zahtjevnija.
Putnici veće cijene karata vjerovatno neće osjetiti odmah. Mnoge avio-kompanije koriste dugoročne ugovore kojima se štite od naglih promjena cijena goriva. Upravo zbog toga rast troškova još nije u potpunosti vidljiv u cijenama avionskih karata. Međutim, ako se visoke cijene energenata zadrže tokom ostatka godine, skuplje avionske karte mogle bi postati realnost krajem ove ili početkom naredne godine.
Evropska unija raspolaže strateškim zalihama koje mogu ublažiti eventualne poremećaje u snabdijevanju. To značajno smanjuje rizik od nestašice goriva. Ipak, zalihe ne mogu spriječiti rast tržišnih cijena. Zbog toga stručnjaci upozoravaju da bi dugotrajniji problemi na Bliskom istoku mogli imati posljedice koje bi se proširile daleko izvan avio-sektora.
Ova situacija još jednom pokazuje koliko su saobraćaj, energija i geopolitika međusobno povezani. Dok Evropa trenutno uspijeva da izbjegne nestašicu goriva, tržište već šalje prve signale upozorenja. Avio-kompanije ukidaju neisplative linije, regionalni aerodromi osjećaju pritisak, a pitanje je vremena kada će dio tih troškova završiti na računima putnika.
Ako bi poremećaji u snabdijevanju potrajali, posljedice se ne bi zaustavile samo na avio-saobraćaju. Više cijene energije vrlo brzo se prelivaju na transport, turizam, industriju i potrošnju. Upravo zato evropski zvaničnici sve češće upozoravaju da bi dugotrajnija kriza mogla usporiti ekonomski rast, pa čak i povećati rizik od globalne recesije.
