Od petka u Evropskoj uniji počinje primjena dijela odredbi takozvanog Akta o uvrštenju, zakonodavnog paketa Evropske unije kojim se nastoji olakšati pristup tržišnom finansiranju preduzećima, posebno malim i srednjim, te povećati privlačnost javnih tržišta kapitala.
Riječ je o reformi koja je dio projekta Unije tržišta kapitala, čiji je cilj smanjiti zavisnost evropskih ekonomija od bankovnog finansiranja i ojačati ulogu tržišta kapitala u finansiranju rasta, inovacija i ulaganja. Evropska komisija isticala je da se mnoga preduzeća u EU, posebno mala i srednja, suočavaju s visokim troškovima i složenim procedurama prilikom izlaska na berzu, što ograničava njihove mogućnosti prikupljanja kapitala i usporava razvoj tržišta kapitala.
Hrvatska je u postupku usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s Aktom o uvrštenju. Ministarstvo finansija predstavilo je 10. aprila nacrt izmjena i dopuna Zakona o tržištu kapitala kojim se hrvatski regulatorni okvir usklađuje s paketom evropskih pravila. Predlog je tada upućen u javno savjetovanje putem portala e-Savjetovanja s dvosedmičnim rokom, a 29. maja prošao je prvo čitanje u Hrvatskom saboru.
Prema obrazloženju Ministarstva finansija, izmjenama se želi povećati konkurentnost hrvatskog tržišta kapitala i olakšati pristup finansiranju, posebno za mala i srednja preduzeća. Predviđeno je pojednostavljenje i ubrzavanje postupaka javnih ponuda i uvrštenja na tržište kapitala, smanjenje administrativnog opterećenja izdavalaca, jasnija pravila o objavi važnih tržišnih informacija, kao i bolja dostupnost podataka ulagačima.
Jedna od najvažnijih promjena odnosi se na povećanje praga za izuzeće od obaveze izrade prospekta, odnosno dokumentacije koju društva objavljuju prilikom javne ponude hartija od vrijednosti ili uvrštenja na berzu, na primjer akcija ili obveznica, s dosadašnjih osam na 12 miliona eura, čime bi se smanjili troškovi i administrativne obaveze za dio izdavalaca. Izmjenama se dodatno razrađuju pravila o tržišnoj transparentnosti, investicionim istraživanjima i organizacionim zahtjevima za investiciona društva.
Na evropskom nivou paket obuhvata izmjene Uredbe o prospektu, Uredbe o zloupotrebi tržišta (MAR), Uredbe o tržištima finansijskih instrumenata (MiFIR) te Direktive o tržištima finansijskih instrumenata (MiFID II), kao i novu direktivu o strukturama akcija s višestrukim pravom glasa. Paket je objavljen u Službenom listu Evropske unije 14. novembra 2024. godine.
Tadašnji izvjestilac Evropskog parlamenta za paket propisa, malteški poslanik iz redova socijalista i demokrata Alfred Sant, ocijenio je nakon usvajanja parlamentarnog stava da Akt o uvrštenju predstavlja program kojim se evropskim malim i srednjim preduzećima nastoji učiniti privlačnijim i manje opterećujućim prikupljanje kapitala izdavanjem akcija. Pritom je naglasio da je izazov bio pojednostaviti pravila bez slabljenja zaštite ulagača, te da je pronađena odgovarajuća ravnoteža između ta dva cilja.
Nova pravila donose pojednostavljenja u oblasti prospektne dokumentacije, veću fleksibilnost u određenim izuzećima od obaveze izrade prospekta, kao i povećanje praga vrijednosti ponuda iznad kojeg je potreban prospekt na 12 miliona eura, uz mogućnost da države članice taj prag spuste na pet miliona eura. Uvode se i promjene u oblasti tržišne zloupotrebe, uključujući preciznije definicije obaveza objave povlašćenih informacija, povećanje pragova za prijavu transakcija osoba s rukovodećim dužnostima, kao i pojednostavljenje pravila o otkupu sopstvenih akcija.
Značajne izmjene odnose se i na okvir MiFID II i MiFIR, pri čemu se naglasak stavlja na jačanje tržišta investicionih istraživanja, poboljšanje vidljivosti manjih izdavalaca i smanjenje informacionih asimetrija na tržištu. Istovremeno se uvode mjere za standardizaciju i veću transparentnost tržišnih objava, kao i proporcionalno smanjenje regulatornog opterećenja za izdavaoce i investiciona društva.
Ressler: Nova pravila otvaraju hrvatskim preduzećima jednostavniji put do kapitala
Hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Karlo Ressler (HDZ) za Hinu je ocijenio da Akt o uvrštenju predstavlja dio šireg nastojanja da evropska tržišta kapitala postanu dostupnija i privlačnija preduzećima.
„Tržišta kapitala su često preskupa i prekomplikovana, a bankovno finansiranje nije prikladno za sve“, rekao je Ressler.
Dodao je da u Evropskom parlamentu nije bilo spora oko potrebe za dubljim evropskim tržištima kapitala, već se rasprava vodila o tome kako pojednostaviti pravila, smanjiti administrativno opterećenje i troškove uvrštenja na berzu, uz očuvanje zaštite ulagača, tržišnog integriteta i prava manjinskih akcionara.
„Za hrvatska preduzeća nova pravila otvaraju jednostavniji i predvidljiviji put do kapitala za rast, ulaganja, inovacije i internacionalizaciju. Puni efekat reforme zavisiće od kvalitetne primjene i nastavka rada na stvarnoj Uniji tržišta kapitala. U konačnici, ovo je korak ka Evropi s manje birokratije, više ulaganja i boljim uslovima za rast evropskih i hrvatskih preduzeća“, poručio je Ressler.
Početak primjene dijela odredbi Akta o uvrštenju označava novi iskorak u postepenoj reformi evropskog finansijskog tržišta, čiji je cilj jačanje likvidnosti, efikasnosti i prekogranične integracije tržišta kapitala u Evropskoj uniji, u kontekstu promjena u evropskoj finansijskoj arhitekturi nakon Brexita, kao i nastojanja Evropske unije da ojača svoju stratešku autonomiju u oblasti finansija.
(Izvor: Seebiz)
