Najvrednija kompanija na svijetu ponovo će presložiti karte u globalnoj tehnološkoj industriji. Nvidia, proizvođač čipova koji su postali sinonim za razvoj vještačke inteligencije i zbog čega se njena tržišna kapitalizacija vinula na 5,1 bilion dolara, više od vrijednosti cjelokupne njemačke ekonomije, dolazi u gotovo svaki lični računar. Početkom sedmice u svjetskim poslovnim medijima odjeknule su izjave Nvidijinog šefa Jensena Huanga sa izlaganja na tehnološkom sajmu „Computex“ na Tajvanu.
Govoreći u svojoj prepoznatljivoj crnoj kožnoj jakni, Huang je okupljenima pokazao novi procesor N1X, dizajniran u saradnji s Microsoftom. Biće dio novog „superčipa“ RTX Spark, koji će se na jesen pojaviti u novim modelima ličnih računara niza proizvođača: Della, HP-a, Asusa, Acera, Lenova i MSI-ja. To nije tek puka ugradnja novog čipa – Huang tvrdi da je to prva promjena načina na koji upotrebljavamo lične računare u posljednjih četrdeset godina. Prema njemu, ugradnja RTX Sparka u računare donijeće promjenu kod ličnih računara kao kada su nekadašnji mobilni telefoni postali pametni telefoni.
Dolazi nova era
O detaljnijim specifikacijama zasad se malo zna. Zna se to da je RTX Spark kombinacija mikroprocesora i grafičkog čipa. Temelji se na ARM arhitekturi, koju Apple koristi za svoju seriju M, a Qualcomm u čipovima Snapdragon Elite. Nvidijin direktor upravljanja proizvodima Mark Aevermann za The Verge je rekao da je riječ o do sada „najučinkovitijem procesoru za lične računare“. Konkretno, procesor je, navodno, toliko energetski štedljiv da će omogućiti cjelodnevni rad bez dopunjavanja baterije laptopa. Uz to, računari pokretani tim procesorom imaće do 128 gigabajta memorije, što je uporedivo s Appleovim prenosnim računarima serije Mac Pro.
Međutim, laptopi s Nvidijinim čipom imaće mogućnost koja je do sada bila rezervisana samo za filmove naučne fantastike. Ta „nova era“, kako kaže Huang, koju će donijeti, ogleda se u paradigmi da će u ličnim računarima omogućiti lične AI agente. Kako stoji u Nvidijinom saopštenju, lični računari više neće biti samo alat već dio tima, s kojima ćemo komunicirati govorom, a ne pomoću miša i tastature.
Snaga RTX Sparka, tvrdi kompanija, omogućiće, na primjer, oblikovanje 3D scena veličine 90 gigabajta, uređivanje videa u 12k rezoluciji ili igranje grafički intenzivnih videoigara u rezoluciji od 1440 piksela, što je novi standard u svijetu gejminga. RTX Spark, koji će američki tehnološki div proizvoditi u saradnji s tajvanskim MediaTekom, tako ima veliki potencijal da ozbiljno prodrma industriju procesora za lične računare, tržišta na kojem su najveći igrači Apple, Intel i Advanced Micro Devices (AMD).
Laptopi od 14 milimetara
To tržište već sada je prošlo kroz veliku transformaciju zbog uspona vještačke inteligencije, a Huang je krajem maja izjavio da bi procesori za lične računare Nvidiji mogli donijeti i 200 milijardi dolara godišnjeg prihoda. S obzirom na to da su sadašnji prihodi na 130 milijardi dolara, jasna je Huangova računica kada kaže da će ti procesori u budućnosti postati glavni izvor Nvidijinih prihoda.
Prema procjenama stručnjaka, prvi prenosni računari s ugrađenim Nvidijinim superčipom mogli bi biti tanki svega 14 milimetara, što bi pratila i viša, ekskluzivna cijena. Osim toga, Nvidijin procesor pojaviće se i u stonim računarima. Već je to dovoljno za pretpostavku da će globalno tržište ličnih računara, gdje 75 odsto udjela drži kvartet Lenovo, HP, Dell i Apple, biti presloženo.
"/>Ako je berza nekakav pokazatelj, ta teza već ima dokaz. Prije otvaranja trgovanja na Wall Streetu cijena Intelove dionice u ponedjeljak je pala 2,8 odsto, a AMD-ove više od tri odsto. Vrijednost Qualcomma na berzi potonula je više od šest odsto. Podsjetimo, industrijom procesora za lične računare Intel je dugo dominirao, ali u posljednjih nekoliko godina pod sve je većim Appleovim pritiskom. Appleovi prilagođeni čipovi omogućili su računarima Mac duže trajanje baterije i brže performanse. Superiornost Appleovih čipova posebno je uočio Microsoft.
Softverski div, poučen iskustvom da ne želi da zavisi samo od Intela, navodno je motivisao druge proizvođače na razvoj čipova s ARM arhitekturom, karakteristika sličnih ili boljih od Appleovih. U tom kontekstu, navodno je još prije nekoliko godina sklopio ugovor s Qualcommom. O Nvidijinom ulasku na tržište procesora za lične računare nagađa se već nekoliko godina. Na primjer, Reuters je 2023. objavio tekst da kompanija radi na razvoju takvog proizvoda. Tada se očekivalo da bi Nvidia mogla predstaviti svoj PC čip već 2025. godine.
Dolaze i čipovi Vera
Huang je na „Computexu“ objavio i da je čip Vera Rubin za data centre sada u punoj proizvodnji. Prve isporuke očekuju se početkom jeseni, a za čipove Vera već su se predbilježili Anthropic, OpenAI, zatim xAI u vlasništvu Elona Muska, Dell, Oracle i CoreWeave. Čelni ljudi Nvidije tvrde da čipovi Vera mogu generisati tokene koji se upotrebljavaju u radu vještačke inteligencije 1,8 puta brže nego čipovi konkurentskih proizvođača.
To nije nevažna karakteristika s obzirom na to da predviđanja analitičkih kuća, poput Goldman Sachsa, pokazuju da će u narednim godinama, s prelaskom s običnih chatbotova na autonomne AI agente, odnosno sisteme koji sami izvršavaju kompleksne zadatke u pozadini, potrošnja tokena skočiti više od dvadeset puta.
Novosti koje je Huang objavio početkom sedmice bile su dovoljan motiv da cijena Nvidijine dionice u ponedjeljak, prije otvaranja trgovanja, ojača za dodatnih 1,6 odsto, popevši se nadomak 215 dolara. Ako se obistine prve prognoze da će novi superčip vrlo brzo osvojiti srca informatičkih entuzijasta, Nvidia će još jednom dokazati da „nebo je granica“ nije tek izlizana fraza.
(Lidermedia.hr)
