Bruto domaći proizvod Crne Gore u prvom kvartalu 2026. godine iznosio je 1,65 milijardi eura, što je nominalno 5,8 odsto više nego u istom periodu prošle godine, dok je realni rast ekonomije iznosio 2,6 odsto, pokazuju preliminarni podaci Monstata.
Crnogorska ekonomija nastavila je da raste i na početku 2026. godine, ali struktura rasta pokazuje da se privredna aktivnost i dalje u velikoj mjeri oslanja na domaću potrošnju, dok je spoljnotrgovinski bilans ostao jedna od najslabijih tačaka.
Prema podacima Uprave za statistiku, BDP Crne Gore u prvom kvartalu ove godine iznosio je 1,65 milijardi eura, dok je u istom periodu prošle godine bio 1,56 milijardi eura. U stalnim cijenama, odnosno kada se isključi uticaj inflacije, BDP je iznosio 1,60 milijardi eura.
Monstat je saopštio da je stopa nominalnog rasta u prvom kvartalu iznosila 5,8 odsto, dok je realni rast bio 2,6 odsto.
Potrošnja domaćinstava glavni oslonac rasta
Podaci po potrošnoj metodi pokazuju da je finalna potrošnja u prvom kvartalu dostigla 1,88 milijardi eura, u odnosu na 1,76 milijardi eura iz istog perioda prošle godine. To predstavlja rast od oko 7,2 odsto.
Najveći dio finalne potrošnje odnosi se na ličnu potrošnju domaćinstava, koja je porasla sa 1,42 milijarde na 1,52 milijarde eura. Drugim riječima, građani su u prvom kvartalu potrošili oko 108 miliona eura više nego u istom periodu 2025. godine.
Potrošnja države iznosila je 329 miliona eura, u poređenju sa 312 miliona eura godinu ranije.
Struktura BDP-a pokazuje da je lična potrošnja domaćinstava u prvom kvartalu činila čak 92,2 odsto BDP-a u tekućim cijenama, što potvrđuje da domaća tražnja ostaje dominantan pokretač crnogorske ekonomije.
Investicije rasle, ali sporije od potrošnje
Bruto investicije u prvom kvartalu iznosile su 461 milion eura, što je oko 20 miliona više nego u istom periodu prošle godine. Posebno je značajan rast bruto investicija u osnovna sredstva, koje su porasle sa 364,7 miliona na 398 miliona eura.
To znači da su ulaganja u osnovna sredstva povećana za oko 9,2 odsto, što je pozitivan signal za ekonomsku aktivnost, posebno imajući u vidu značaj investicija za građevinarstvo, infrastrukturu, opremu i dugoročnu produktivnost.
Ipak, ukupne bruto investicije rasle su sporije, za oko 4,5 odsto, jer su promjene u zalihama bile niže nego godinu ranije.
Izvoz značajno pao, deficit produbljen
Najslabiji dio kvartalne slike odnosi se na saldo izvoza i uvoza roba i usluga. Izvoz roba i usluga u prvom kvartalu iznosio je 455 miliona eura, dok je u istom periodu prošle godine bio 527 miliona eura. To je pad od oko 13,7 odsto.
Uvoz je, istovremeno, blago smanjen, sa 1,16 milijardi na 1,15 milijardi eura. Međutim, pad uvoza nije bio dovoljan da ublaži snažan pad izvoza, pa je negativan saldo roba i usluga povećan sa 634 miliona na 690 miliona eura.
To znači da je spoljnotrgovinski deficit u prvom kvartalu produbljen za oko 56 miliona eura.
U strukturi BDP-a, izvoz roba i usluga pao je sa 33,7 odsto BDP-a u prvom kvartalu 2025. na 27,5 odsto u prvom kvartalu ove godine, dok je uvoz i dalje iznosio visokih 69,3 odsto BDP-a.
Najveći doprinos iz trgovine, saobraćaja, turizma i državnog sektora
Posmatrano po proizvodnoj metodi, najveću bruto dodatu vrijednost u prvom kvartalu ostvario je sektor koji obuhvata trgovinu, saobraćaj, skladištenje, usluge smještaja i ishrane. Njegova bruto dodata vrijednost iznosila je 282,8 miliona eura, u odnosu na 269,2 miliona eura godinu ranije.
Značajan doprinos dao je i sektor državne uprave, obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite, sa 266 miliona eura bruto dodate vrijednosti.
Industrijske djelatnosti, koje obuhvataju vađenje rude i kamena, prerađivačku industriju, snabdijevanje električnom energijom i vodom, ostvarile su bruto dodatu vrijednost od 157,8 miliona eura, u odnosu na 145,5 miliona eura u prvom kvartalu prošle godine.
Rast je zabilježen i kod poslovanja nekretninama, gdje je bruto dodata vrijednost povećana sa 106,7 miliona na 117,6 miliona eura, kao i u finansijskim djelatnostima i osiguranju, gdje je porasla sa 74,8 miliona na 81,6 miliona eura.
Realni rast pokazuje šta je zaista vuklo ekonomiju
Kada se posmatraju stalne cijene, odnosno realni pokazatelji, vidi se da su najdinamičniji rast imale industrijske djelatnosti, poslovanje nekretninama, umjetničke, zabavne i rekreativne djelatnosti, građevinarstvo i sektor trgovine, saobraćaja, skladištenja, smještaja i ishrane.
Industrijske djelatnosti realno su porasle za oko 9,8 odsto, poslovanje nekretninama za oko 8,5 odsto, dok je građevinarstvo imalo rast od oko 6,5 odsto.
Sektor trgovine, saobraćaja, skladištenja, smještaja i ishrane realno je porastao za oko 5,3 odsto, što je posebno važno imajući u vidu da ovaj sektor objedinjuje djelatnosti koje su snažno povezane sa potrošnjom, turizmom i prometom.
Sa druge strane, informisanje i komunikacije imale su gotovo stagnaciju u realnom izrazu, dok je poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo zabilježila veoma skroman rast.
Rast postoji, ali struktura ostaje izazov
Podaci za prvi kvartal pokazuju da crnogorska ekonomija zadržava pozitivan tempo rasta, ali i da se ključni strukturni izazovi ne mijenjaju. Rast i dalje dominantno dolazi iz potrošnje, dok je izvoz značajno slabiji nego godinu ranije.
Za malu i otvorenu ekonomiju kakva je Crna Gora, takva struktura rasta znači da ukupna privredna aktivnost ostaje osjetljiva na kretanja u turizmu, uvozu, cijenama i domaćoj potrošnji. Pozitivan signal predstavlja rast investicija u osnovna sredstva, ali će za snažniji i održiviji rast biti važno da se taj trend nastavi i da ga prati veća proizvodnja, izvoz i konkurentnost domaće ekonomije.
Monstat je naveo da su podaci preliminarni i da su obračunati u skladu sa metodologijom ESA 2010, primjenom proizvodne i potrošne metode.
(Izvor: Bankar)
