Postepeno širenje radnih obaveza često počinje neprimjetno, ali može imati ozbiljne posljedice. Da li ste se ikada zapitali kada je posao počeo da ulazi u vaše slobodno vrijeme? Taj trenutak često dolazi kroz tzv. „crossover jolts“ – situacije koje nas natjeraju da shvatimo koliko smo se udaljili od ravnoteže.

Na početku karijere držimo se opisa posla. Međutim, s vremenom preuzimamo sve više obaveza. Ono što je nekada bilo „iznad i mimo“ postaje svakodnevica.

Kako nastaje postepeno širenje radnih obaveza

Postepeno širenje radnih obaveza događa se postepeno. Primjer je odgovaranje na e-mailove uveče. To uradimo jednom zbog roka, a zatim to postane navika.

Time šaljemo signal drugima da smo stalno dostupni. Granica između posla i privatnog života počinje da nestaje.

U početku to može izgledati kao predanost. Dugoročno, to postaje problem.

Kada ambicija postaje problem

Ako volite svoj posao, dodatni angažman može pomoći karijeri. Međutim, problem nastaje kada to počne da utiče na vaše zdravlje i odnose.

Širenje radnih obaveza tada prestaje da bude prednost i postaje teret.

Kompanije često nagrađuju takvo ponašanje. Zbog toga ga mnogi ni ne preispituju.

Zašto radimo više nego što treba

Veliki dio odgovora leži u motivaciji. Želimo da budemo dobri zaposleni. Želimo da pomognemo timu i pokažemo vrijednost. To se naziva organizaciono građanstvo. Riječ je o ponašanju koje nadilazi osnovne zadatke.

Takvi zaposleni pomažu kolegama, ostaju duže i preuzimaju dodatne obaveze. To često vodi do priznanja i napretka.

Tamna strana „dobrog zaposlenog“

Iako zvuči pozitivno, postoji i druga strana. Dodatni napor troši energiju koju nosimo kući. S vremenom to može dovesti do iscrpljenosti. Još važnije, može narušiti odnose s bliskim ljudima.

Drugim riječima, možete biti odličan zaposleni – ali loš partner, prijatelj ili član porodice.

Ima li sreća zaposlenih uticaj na učinak?

Dugo se vjerovalo da srećniji zaposleni rade bolje. Međutim, istraživanja to nijesu uvijek potvrđivala. U mnogim poslovima učinak ne zavisi direktno od raspoloženja. Primjer je rad na proizvodnoj traci.

Međutim, sreća ima drugi učinak. Srećni zaposleni češće rade više nego što moraju. To znači da pomažu drugima i ulažu dodatni trud. Upravo to donosi prednost organizacijama.

Znakovi da vam širenje radnih obaveza preuzima život

Postavite sebi dva pitanja: kako provodite vrijeme i s kim ga provodite.

Ako nemate vremena za aktivnosti koje volite, to je znak upozorenja. Ako osjećate krivicu jer zanemarujete bliske ljude, problem je već prisutan.

Širenje radnih obaveza često se skriva iza „samo još ovog zadatka“.

Kako zaustaviti širenje radnih obaveza

Rješenje nije odustati od ambicije. Cilj je postaviti granice. Jedna od najboljih metoda je redovna provjera. Svakih nekoliko mjeseci pratite kako trošite vrijeme.

Zatim uporedite stvarnost s idealnim rasporedom. Uočite gdje posao ulazi u privatni život.

Možete:

• delegirati zadatke
• eliminisati aktivnosti male vrijednosti
• koristiti tehnologiju ili vještačku inteligenciju za rutinske poslove

Ključ je jednostavan: dodajte novo samo ako nešto staro uklonite.

Kontrolišite širenje radnih obaveza prije nego što ono počne da kontroliše vas

Širenje radnih obaveza nije uvijek loše. Ono može ubrzati razvoj karijere i otvoriti nove prilike. Međutim, bez kontrole lako prelazi granicu. Tada počinje da uzima ono što je najvažnije – vaše vrijeme i energiju.

Zato je važno svjesno upravljati obavezama. Uspjeh na poslu ne bi smio da dolazi na račun privatnog života. Na kraju, pravi uspjeh nije samo profesionalni napredak. To je ravnoteža između posla i života.

Izvor: Fast Company;