Dvadeset godina nakon obnove nezavisnosti, građani Crne Gore danas zarađuju višestruko više nego 2006. godine, nezaposlenost je na istorijskom minimumu, a broj preduzeća gotovo utrostručen. Ipak, dok statistika pokazuje ekonomski rast, građani različito gledaju na životni standard – jedni kažu da se danas živi neuporedivo bolje, dok drugi upozoravaju da su rast plata pojeli inflacija i sve veće cijene, zaključuje se na osnovu publikacije koju je povodom objavila Uprava za statistiku Crne Gore.
Najvidljivija promjena za građane vidi se kroz rast zarada. Prosječna zarada bez poreza i doprinosa iznosila je 282 eura u 2006. godini, da bi u 2025. dostigla 1.012 eura. To znači da su prosječne neto zarade nominalno porasle više od 3,5 puta. Naročito snažan skok desio se nakon 2021. godine, kada je prosječna zarada iznosila 532 eura, zatim 712 eura u 2022, 792 eura u 2023, 876 eura u 2024. i 1.012 eura u 2025. godini.
Međutim, rast zarada ne može se posmatrati odvojeno od rasta cijena. Inflacija je u periodu nakon 2020. snažno promijenila ekonomski ambijent. Nakon deflacije od 0,9% u 2020, godišnja stopa inflacije porasla je na 4,6% u 2021, a zatim eksplodirala na 17,2% u 2022. godini. Nakon toga je uslijedilo usporavanje na 4,3% u 2023. i 2,1% u 2024, dok je u 2025. inflacija ponovo iznosila 4%.
Najveći doprinos inflaciji u 2025. dali su hrana i bezalkoholna pića, stanovanje, voda, struja, gas i druga goriva, kao i zdravlje, hoteli i restorani.
Jedan od najvažnijih pokazatelja životnog standarda je BDP prema standardu kupovne moći. Crna Gora je 2006. bila na 36% prosjeka EU, dok je 2024. dostigla 53% prosjeka EU. To pokazuje realno približavanje evropskom nivou, ali i činjenicu da je zemlja i dalje daleko od prosjeka Unije. Drugim riječima, ekonomija je značajno porasla, ali konvergencija prema EU ostaje dug proces.
Posebno snažan pritisak na standard vidi se na tržištu nekretnina. Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji iznosila je 1.067 eura u 2006. godini. Nakon rasta do 1.530 eura u 2008, cijene su godinama oscilirale i 2020. pale na 951 euro. Od tada počinje novi snažan talas rasta: kvadrat je 2022. koštao 1.339 eura, 2023. 1.532 eura, 2024. 1.844 eura, a 2025. godine čak 2.200 eura. To znači da je cijena kvadrata u novogradnji u odnosu na 2006. više nego udvostručena.
Spoljnotrgovinska robna razmjena porasla je sa 1,9 milijardi eura u 2006. na 5,03 milijarde eura u 2025. godini. Taj rast pokazuje snažnije uključivanje Crne Gore u međunarodne tokove robe, ali i potvrđuje strukturalnu zavisnost ekonomije od uvoza.
Na tržištu rada vidljiv je snažan pomak. Stopa zaposlenosti porasla je sa 34,5% u 2006. na 54,2% u 2025. godini, dok je stopa nezaposlenosti smanjena sa 29,6% na 10,7%. Stopa aktivnosti porasla je sa 48,9% na 60,7%, što znači da je znatno veći dio stanovništva uključen u tržište rada nego u prvim godinama nakon obnove nezavisnosti.
Prema podacima Uprave za statistiku broj poslovnih subjekata porastao je sa 21.127 u 2011. na 63.823 u 2025. godini. To je jedan od najjačih pokazatelja formalnog širenja privredne aktivnosti. Broj firmi je naročito ubrzano rastao nakon 2020. godine, što se poklapa sa rastom uslužnog sektora, turizma, trgovine, nekretnina i malog biznisa.
