Povodom Dana nezavisnosti direktor sektora finansijskih tržišta u Hipotekarnoj banci, Gojko Maksimović objavio je autorski tekst na društvenoj mreži Linkedin, koji prenosimo u cjelosti.
“Lijepo je ovih dana šetati kroz Podgoricu i osjetiti duh i energiju povodom obilježavanja Dana nezavisnosti. Hrabri podatak, a i osjećaj da je iz ove perspektive za podršku nezavisnosti i suvereniteta Države mnogo veći dio populacije u odnosu na sudbonosni Referendum 2006. godine. Nešto što dodatno daje pozitivnu cjelokupnu sliku je opšte prisutna EU euforija oko našeg najavljenog bliskog priključenja zajednici Evrope.
Sa stanovišta finansija već smo na neki način uključeni u međunarodne finansijske tokove kroz članstvo u SEPA kroz efikasnija, brža i jeftinija plaćanja. Navedeno je u značajnijom mjeri doprinjelo smanjivanju transakcionih troškova prilikom izvršavanja bankarskih transakcija.
Siguran sam da će svi naredni koraci u procesu priključenja EU dati pozitivne efekte na kako javne finansije, tako i na privatne. Naime, zagovornik sam teze da međunarodne rejting agencije u velikoj mjeri u procesu davanju konačne kreditne ocjene, značajni udio daju i procjeni političke sigurnosti. Navedeno je možda dobilo i više na značaju poslednjih godina, kao posledica geopolitičkih sukoba i težnje za traženjem sigurnijeg poslovnog ambijenta i mirnog političkog okruženja.
Trenutni kreditni rejting Crne Gore je B+ (S&P), odnosno Ba3 (Moodys). Sa druge strane od država članica EU, najniži kreditni rejting imaju Mađarska i Rumunija (BBB- po S&P), odnosno Baa2, Baa3 po Moodys. Na navedneoj osnovi Crna Gora ima za četiri nivoa lošiju ocjenu po S&P, odnosno za tri nivoa lošiju ocjenu po Moodys. Uzimajući u obzir tezu da pristup EU smanjuje fiskalne i makroekonomske rizike, realno je očekivati da sa ubrzavanjem integracionog postupka i pristupom u EU, možemo očekivati da dođe do poboljšanja kreditnog rejtinga Crne Gore. Siguran sam da će multiplikativne efekte na makroekonomiju ostvariti i pristupni fondovi i sredstva iz EU, te da će uz strožije kontrole javnih finansija, kao i jasnu političku stabilnost, navedeno dovesti do povećanja kreditnog rejtinga Crne Gore. Svaka bolja ocjena dobijena od strane rejting agencija znači i povoljnije uslove zaduživanja države. Trenutno nema ni jedna država članica EU koja ima neinvesticioni kreditni rejting, a poslednji put se navedeno desilo kod dužničke krize u Grčkoj (2010. godine). Tada se navedena kriza proširila i na ostale mediteranske države, pa su neko vrijeme pored Grčke neinvesticioni rejting imale i Kipar i Portugalija. Možda bi u ovom trenutku bilo preoptimistički očekivati da ocjena našeg kreditnog rejtinga brzo dobiti status investicionog, ali možda uz povećanje efikasnosti i racionalizacije javne uprave i navedeno može biti dostižno u prvim godinama članstva.
U prilog tvrdnji da ulazak u EU donosi povoljnije uslove zaduživanja javnih finansija govore i empirijski podaci na primjeru troškova zaduženja država poput Hrvatske, Bugarske, Rumunije iz perioda prije članstva u EU i nakon punopravnog članstva. Navedeno jeftinije zaduženje uz u većini slučajeva poboljšanje kreditnog rejtinga, dalo je pozitivne efekte i na cijenu privatnog duga kod novih članica EU.
Moja je percepcija i teza da navedeni tok aktivnosti u pogledu cjelokupne cijene duga neće zaobići ni postupak našeg pristupanja EU. Tok aktivnosti bih mogao da preciziram kroz inicijalni rast kreditnog rejtinga, te snižavanje cijene duga – prinosa na crnogorske međunarodne obveznice i kao krajnju fazu snižavanje cijene kredita u Crnoj Gori.
Navedeni tok će omogućiti kreditnim institucijama iz Crne Gore da pronađu dugoročnije i jeftinije izvore finansiranja na međunarodnom tržištu u odnosu na trenutnu situaciju. Kako je borba za korisnicima bankarskih usluga u Crnoj Gori nikad aktivnija kao sada, navedena pojačana konkurencija i otvaranje jeftinijih izvora finansiranja će dovesti do smanjižavanja aktivnih kamatnih stopa – kredita za klijente. Akcenat bih stavio na stambene kredite, kao jedne od glavnih proizvoda za sektor stanovništva. Sagledavanjem empirijskih podataka sa ulaskom prethodnih država u EU, cijena stambenih kredita je pala, a ročnost kredita se povećala.
U cilju bolje optimizacije likvidnih pozicija i gapova likvidnosti, banke su u segmentu stambenih kredita u poslednje vrijeme kreirali poizvod – stambeni kredit sa kombinovanom kamatnom stopom. Poizvod posmatra vremensku dimenziju kredita na dva dijela: prvi životni dio kredita koji u sebi nosi fiksnu kamatnu stopu za prvih (6-10 godina) i drugi životni dio kredita koji nosi varijabilnu kamatnu stopu za poslednji dio kredita (od 7 ili 11 godine počinje obračun po varijabilnoj kamati). U cilju afirmisanja navedenog proizvoda banke obično za prvi dio kredita daju povoljnjiju kamatnu stopu u odnosu na one kredite koji se isplaćuju po fikasnoj kamatnoj stopi za cijeli životni vijek klijenta. Na toj osnovi banka značajno smanjuje rizik promjene kamatnih stopa u bankarskoj knjizi, dok klijent dobije instrument koji ga incijalno u prvim godinama košta manje. Naravno klijent preuzima na neki način rizik promjene kamate, jer nakon 7-10 godine, počinje njegova otplata kredita po varijabilnoj kamatnoj stopi ili dobija mogućnost da za preostali životni vijek kredita dobije novu fiksnu kamatnu stopu koja bi se odredila na osnovu tržine cijene u tom trenutku.
Posmatrajući navedeno u kontekstu EU integracija i mogućih pozitivnih reprekusija na javne finansije, kreditni rejting te na cijenu cjelokupnog duga, navedena kombinovana kamatna stopa može biti dobro rešenje za korisnike stambenih kredita. Naime u prvim godinama kredita, korisnik bi dobio najnižu fiksnu kamatnu stopu te time i najnižu ratu po osnovu kredita. Sa izvjesnim ulaskom Crne Gore u EU te izložene teze u ovom radu, možemo očekivati da će doći do pada kamatnih stopa, te nakon završetka prvog životnog ciklusa kredita, korisnik će imati mogućnost da dobije potencijalno nižu kamatnu stopu u odnosnu na incijalno odobrenu. Naravno ova teza je ispravna ako se na međunarodnom tržištu zadrže trenutne referentne stope.
Zaključak: Ako vjerujete u ulazak Crne Gore u EU a potreban vam je stambeni kredit, možda kredit sa kombinovanom kamatnom stopom može biti dobar izbor za vaše finansije.
Kao vodeća banka u Crnoj Gori, Hipotekarna Banka ubrzo plasira novi proizvod – stambeni kredit sa kombinovanom kamatnom stopom, te vam možemo pomoći u realizaciji vaših životnih planova.
Srećan Dan nezavisnosti. Živjela Crna Gora i pravac EU!”
